Tri prijedloga zakona o Sudu BiH

Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine jedan je od ključnih prioriteta koje je Evropska unija stavila pred našu zemlju. Hoće li postati i prioritet donosilaca odluka? Na stolu za sada tri prijedloga zakona - Ministarstva pravde, te predlagača Predraga Kojovića i Marine Pendeš. Ne razlikuju se mnogo, osim u dijelu koji se tiče sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine. I dok predlagači tvrde da su njihova zakonska rješenja dobra, iz OSCE-a prigovor. Izostavljanjem dviju značajnih odredaba moglo bi doći do problema u procesuiranju ratnih zločina.

Jasna poruka Misije OSCE-a u BiH upućena je delegatima u Domu naroda BiH. U pismu izražavaju bojazan da će odredbe Člana 16, stav (3) Prijedloga zakona o Sudu značajno suziti stvarnu nadležnost Suda, ukidanjem njegove nadležnosti, posebno u vezi sa krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata.

„Ukidanje nadležnosti Suda, za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi, moglo bi imati značajan utjecaj na koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost, u već fragmentiranom sudskom sistemu“.

Iz OSCE-a naglašavaju da aktuelne odredbe Člana 7 stav 3 tačke a i b važećeg Zakona o Sudu BiH trebaju ostati na snazi. Izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku. Pismom OSCE-a iznenađen je i predlagač Predrag Kojović.

„To nikada nije bila nadležnost Suda niti Apelacionog vijeća, postojale su neke odredbe koje govore da bi trebalo formirati odjeljenje koje bi radilo to – to odjeljenje nikada nije formirano. Ukratko, Sud BiH nikada nije radio taj posao. U nedostatku vrhovnog suda, taj posao je radio Ustavni sud BiH“, istakao je Kojović, zastupnik Naše stranke državnom parlamentu.

Marina Pendeš (HDZ BiH) tvrdi da se kritike OSCE-a nisu odnosile na njen prijedlog.

„Kritiziran je onaj iz Zastupničkog doma - stigao vam je dopis - dobro danas. Jeste li primijetili, kada sam ja predložila da ide po žurnom postupku, kako su se na brzinu organizovali? U Zastupničkom domu je bio taj zakon, zašto - da se ne bi glasovalo o izbornom zakonu. To je suština“, istaknula je Pendeš, delegatkinja u Domu naroda BiH.

Prigovori OSCE-a, koji se odnose na Prijedlog zakona o Sudu BiH, nisu na mjestu, smatra ministar pravde BiH Davor Bunoza: „Ta kaznena djela su, zapravo, i propisana Kaznenim zakonom BiH. Mi imamo i strategiju na predmetu ratnih zločina, imamo nadzorno tijelo koje to nadzire, a taj sporni članak koji navodi OSCE se u praksi nikada nije ni primjenjivao. To su nekakva upustva koja bi se davala i slično. Ono što navode za ujednačavanje sudske prakse - to je pitanje vrhovnog suda, tijela koja bi trebalo izjednačavati na području čitave BiH“.

Inače, ova tri prijedloga zakona suštinski se ne razlikuju mnogo, osim o sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Prema Bunozinom prijedlogu, sjedište još nije usaglašeno, dok Kojovićev prijedlog predviđa da to bude na Palama, a prijedlog Pendeš da sjedište bude u opštini Istočno Novo Sarajevo.

federalna.ba