Treba li (grado)načelnicima ograničiti broj mandata?
Nedavno hapšenje načelnika Trnova, a ranije i načelnika sarajevske Općine Stari Grad, ponovo je pokrenulo pitanje da li treba ograničiti mandat načelnika, odnosno gradonačenika u našoj zemlji. Prema važećim propisima, načelnička funkcija ne poznaje ograničenje trajanja mandata, pa tako imamo općine u kojima su pojedini načelnici na vlasti duže od 30 godina.
Iskustvo iz Starog Grada i Trnova pokazuje kako lokalni lideri nakon određenog vremena provedenog na načelničkoj poziciju izgube bilo kakav dodir s građanima i njihovim problemima. Istovremeno, javnu imovinu koja pripada svim građanima na različite načine privatiziraju i zloupotrebljavaju. To je navelo predstavnike stranke Narod i pravda da iznesu ideju da se mandati načelnika ograniče, i to na najviše dva uzastopna:
„Demokratski svijet uglavnom ograničava obavljanje određenih funkcija na dva uzastopna mandata, odnosno na osam ili deset godina. U sveobuhvatnim izmjenama Izbornog zakona BiH i drugih zakona Narod i Pravda će nastojati ugraditi mehanizme ograničenja mandata. Vjerujemo da bi to preveniralo ove anomalije i onemogućilo lokalne moćnike da budu iznad zakona decenijama“, poručuju iz NiP-a.
Centri civilnih inicijativa još su 2009. godine, u sklopu projekta “Funkcija načelnika općine u sistemu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini”, predložili zakonsko ograničenje mandata na dva uzastopna perioda. Prema njihovom obrazloženju, to bi omogućilo političku dinamiku i smanjenje rizika od zloupotrebe moći. Međutim, iz Transparency International BiH poručuju da se "neće ništa postići" ako se rješenje za visok nivo korupcije bude tražilo u ograničavanju mandata. Izvršna direktorica Ivana Korajlić:
„Ključ je da imamo efikasnije pravosuđe koje će mnogo efikasnije procesuirati slučajeve korupcije gdje će kaznena politika biti mnogo oštrija.“
Kritičari upozoravaju da dugotrajno zadržavanje na vlasti može dovesti do akumulacije moći, što često rezultira negativnim posljedicama, te otvara prostor za sistemsku korupciju. Načelnici i gradonačelnici koji dugo ostaju na poziciji imaju tendenciju postati ključni faktori u svim elementima funkcioniranja jedne općine.
Vehid Šehić iz koalicije Pod lupom i bivši član CIK-a:
„Ja se slažem da ljudima treba omogućiti i to aktivno i pasivno biračko pravo, ali ako smo svjesni činjenice da u Bosni i Hercegovini vlada politička korupcija, kao jednu od mjera privremeno ja bih uveo dva mandata, pauza, pa onda možda još jedan mandat kad je lokalni nivo u pitanju, dok bih za više nivoe vlasti uzeo samo dva mandata.“
Postojeći zakonski okvir u Bosni i Hercegovini omogućava neograničen broj mandata, što je dovelo do situacije u kojoj pojedini načelnici ostaju na vlasti i više od tri decenije. Načelnik Općine Teočak Tajib Muminović ubjedljivo je najdugovječniji lider lokalne zajednice u državi. Već 30 godina obavlja ovu funkciju a, s obzirom na nedostatak protukandidata na izborima, spreman je ići do novog rekorda. Navodimo još nekoliko primjera:
„U susjednom Ugljeviku od 2002. vlada Vasilije Perić, najdugovječniji načelnik u Republici Srpskoj. Slična situacija je i u općini Žepče, gdje je od 1995-te Mato Zovko sedam puta biran za načelnika. Čelnik NES-a Nermin Ogrešević na čelu općine Cazin je punih 20 godina, koliko i Miro Kraljević u Širokom Brijegu ili Mladen Mišurić Ramljak u Kiseljaku. Tu je neizostavni Ibro Berilo koji je na funkciji načelnika Trnova od 2002. godine (uz jedan prekid od 2004. do 2008. godine). Berilo je ujedno posljednji slučaj načelnika u BiH koji je zbog korupcije završio u pritvoru.“
Zagovornici neograničenog broja mandata tvrde da takva praksa odražava demokratsku volju građana. Smatra se da ukoliko birači ocjene da je jedan lider sposoban najbolje predstavljati njihove interese, nema razloga da mu se onemogući daljnje kandidiranje. Također podsjećamo da hapšenja, optužnice, pa čak i prvostepene presude, u slučajevima koji se ne tiču ratnih zločina, nisu prepreka za kandidaturu.