Tihomir Rozić o Starom mostu: Obnova koja je ujedinila svijet
U povodu obilježavanja 21. godišnjice obnove i 20 godina otkako je Stari most u Mostaru uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, u Dnevniku 3 gost je arhitekta Tihomir Rozić, jedan od ključnih članova jedinice za njegovu obnovu. Gospodin Rozić otkriva kakav je značaj Stari most imao i ima za Mostar, Bosnu i Hercegovinu, ali i za svijet. Govori o tehničkim i političkim izazovima obnove, o emocijama koje su ga pratile kroz proces, te o važnosti zaštite kulturne baštine u današnjim okolnostima. Kroz osobnu priču i profesionalni uvid, podsjeća nas na simboličku snagu mosta – kao građevine, ali i kao mjesta povezivanja, otpora i nade.
U odgovoru na pitanje koji je značaj Starog Mosta za cijelu Bosnu i Hercegovinu, Rozić je kazao da je to najvredniji spomenik kulture u Bosni i Hercegovini.
„U trenutku kad je došlo do njegovog rušenja, čitav svijet se je digao na noge da obnovi Stari most. Što je, zahvaljujući pomoći svijeta i zainteresiranih donatora koji su se uključili, taj projekat je uspješno završen na ponos kako države Bosne i Hercegovine, tako i građana Mostara koji danas uživaju, svi u njemu i svi gosti koji dolaze.“
Rozić je istaknuo da je Stari most doživljavao kao najvredniji poklon, jedan najvredniji posao koji je radio
„Nije upitan bio nijednoga trenutka, poznajući, mogu reći, sam Stari most, pošto sam iz zadnje bio tehnički direktor te jedinice do 1992. godine. Sva dokumentacija je postojala, sve smo imali uredno po zakonima zašte spomenika, kako svjetske, tako i u to vrijeme bivše države. Najveći problem je bio sastaviti ekipu i tu jedinicu izolovati od vanjskih uticaja koji.“
Rozić misli da je Stari grad ili sam Stari most kapacitetom preopterećen brojem turista, brojem ljudi koji svakodnevno dolazi da ga posjeti.
„Mislim da Stari most kao takav spomenik jedinstan u svijetu, možemo reći i u Evropi, sigurno kao spomenik kulture, gledajući na građevinu kao stari most sličnih oblika i kvaliteta, ulazi među deset spomenika u svijetu. Mislim i zato je primljen u društvo tih sličnih oblika.“
federalna.ba