Teunissen: Predstava "Tražeći Esmira" u čast ubijenim Srebreničanima, koji nisu samo imena i kosti

Nizozemski pisac i pozorišni redatelj Nick Teunissen, koji je imao samo 12 godina kada su snage Vojske Republike Srpske počinile genocid nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica i Žepa, napisao je roman pod nazivom „Tražeći Esmira“, po kojem je režirao i istoimenu predstavu koja će večeras premijerno biti izvedena na sceni Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici (19 sati).

Predstava je nastala u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene BNP-a Zenica i Kulturno-sportskog centra Kakanj povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici pa će već sutra, u istom terminu, premijera ove predstave biti odigrana i na sceni JU KSC Kakanj.

Teunissen ističe kako je predstavu, uz dramatizaciju Armina Behrema, režirao na osnovu pomenutog romana i priča prognanika iz Srebrenice, koji su preživjeli genocid, te izbjegli i novi život započeli u njegovoj zemlji.

- Ti su me ljudi upućivali u tu priču, o kojoj sam malo znao. Oni su mi, zapravo, davali sve više i više informacija. Jedno je ono što vidite na video snimcima, koje sam stalno pregledao, a sasvim drugo ono što čujete od ljudi koji su to doživjeli i preživjeli.

Po mom mišljenju, ali i po mišljenju mnogih, to je bila dehumanizacija na svim nivoima društva. Slušajući sve svoje prijatelje, ljude i porodice koji su mi sve to pričali, shvatio sam koliko je, zapravo, život u Srebrenici bio lijep prije rata. Knjiga i predstava koju ćete pogledati, zapravo, govore o ljepoti života u Srebrenici prije rata - ističe Teunissen.

U knjizi i predstavi su, dodaje, stvarne priče ljudi s kojima razgovarao i istraživao o ljepoti života u Srebrenici prije rata. Koliko je to, zapravo, bio lijep grad, a koji je, kaže, i sada lijep.

- Osnovni cilj knjige i predstave je da odamo počast tim ljudima, te da se da do znanja da to nisu samo imena i kosti stradalih, te u čast, kako stradalim u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, tako i onima koji i danas stradaju u ratovima - pogotovo u Gazi (Palestina).

Ova knjiga i predstava nisu samo čisto prepričavanje šta se dešavalo, to je, zapravo, pogled mladih ljudi, mladih glumaca na sva ta dešavanja. Oni, zapravo, iz svoje vizure pričaju tu priču o ljepotama Srebrenice, ali i o svim tim stvarima koje su se, nažalost, tamo desile - ističe Teunissen.

Motiv za pisanje romana, a kasnije i za pozorišnu predstavu, bili su mu video snimci na kojima je gledao majke koje su hodale, te tražile svoje najmilije, kao i rupe od metaka i granata, a što su bili prizori koji su ga svakodnevno potresali.

- Godinama kasnije, počeo sam upoznavati prijatelje iz Bosne. Slušao sam retrospektivno o svemu što se dešavalo u BiH i Srebrenici.

O tome, mi, na zapadu nismo znali ništa. Kao Nizozemac, mislio sam da, možda, nešto znam, ali kada sam počeo slušati svoje prijatelje i njihove priče, shvatio sam da praktično ne znamo ništa - kaže Teunissen, koji podvlači kako se o tome vrlo malo ili nikako govori i u školama na zapadu.

Roman i predstava su „sjećanje na identitete ljudi iz Srebrenice, kroz perspektivu bosanske omladine“, a Esmir je, kaže, bio stvarni lik, koji je 1995. godine ubijen u genocidu u Srebreniku.

Riječ je o mladiću Esmiru Mujčiću, kojeg u predstavi glumi mladi zenički glumac Nedim Kasumović. 

- Esmir je stvarna ličnost, osoba koja je postojala i nije nikakav fiktivni lik. Zapravo, negov život - kroz knjigu i kroz predstavu - pričaju ljudi koji su ga poznavali.

U procesu istraživanja i pisanja romana, a to su, naravno, bile godine posla, Esmir je simbol stradanja grada i svega što se događalo u Srebrenici, a pogotovo simbol omladine - kako omladine koja je stradala, tako i omladine koja, danas, zapravo gleda na sve to iz svoje perspektive.

Uz pomoć Armina Behrema, koji je radio dramatizaciju, Esmir je postao simbol kako za tu omladinu, tako i za mir i pronalazak duševnog mira i odgovora na sva pitanja o tome stradanju - podvlači Teunissen.

Knjiga i predstava su, dodao je, njegov mali doprinos za očuvanje sjećanja na 8.732 ubijene osobe u Srebrenici, uglavnom Bošnjake.

U predstavi glume članovi Dramskog studija DOiLS BNP-a Zenica Maida Oruč, Dženana Hasanica, Osman Efendić i Nedim Kasumović, te članovi Dramskog studija JU KSC Kakanj Albin Ćesko, Lamija Đokić, Nejra Begovac i Amna Fejzović.

Fena