Tešanj bilježi minimalan negativan prirodni priraštaj

Tešanj bilježi minimalan negativan prirodni priraštaj
 
Prilog: Muhamed Čabrić
 
Tokom 2019. godine u Bosni i Hercegovini je umrlo 39.000 stanovnika, a rođeno je 28.000. U 2020. godini broj rođenih u odnosu na umrle je manji za 17.000. Zbog neodgovarajuće pronatalitetne politike, loše ekonomske situacije, korupcije i političke nesigurnosti, BiH svake godine bilježi negativan prirodni priraštaj. Izuzetak čine, poput Tešnja, rijetke ekonomski prosperitetne lokalne zajednice, ali zbog nedostatka globalne strategije u ovoj oblasti, i one bilježe veći mortalitet od nataliteta. Iako je godinama slovio za jednu od rijetkih bh. lokalnih zajednica sa pozitivnim prirodnim priraštajem, prošle  godine se i Tešanj sa 624 živorođenih i 625 umrlih svrstao u red sredina s negativnim prirodnim priraštajem. Zašto se roditelji ne odlučuju za brojnije porodice?

„Boje se da li će to dijete sutra imati šta jesti, da li će plata biti dovoljno velika da se to dijete odgaja, jer, ipak, treba dosta novca da bi se dijete othranilo“, kaže Aldina Alkaz, majka troje djece iz Vukova kod Tešnja.

„Mi roditelji, koji ranije počinjemo raditi, svi smo prinuđeni na ta neka adaptirana mlijeka čije su cijene enormno visoke. Mislim, ja kada sada vidim da radim samo za dječiju hranu i pelene, mislim da vam je to dovoljan odgovor“, kaže Melisa Salkić, majka troje djece iz Šija kod Tešnja.
 
Nadležnosti viših organa

Država, globalno, uprkos alarmantnoj situaciji, u ovoj oblasti ne čini mnogo da unaprijedi stanje. Dječiji dodatak je nedovoljan, ali i neusklađen između entiteta, ali i među kantonima u Federaciji.
„U Kantonu Sarajevo dječiji dodatak je 50 KM, a ovdje u Zeničko--dobojskom kantonu je 15 ili 16 maraka i to je veoma čudno“, kaže Osman Kasumović, otac četvero djece.

„Mi smo svjesni, mi nismo nivo koji odlučuje o visini dječijeg doplatka i nismo u mogućnosti usklađivati visine dječijeg doplatka među kantonima. Radimo ono što možemo kao lokalna zajednica da pokažemo da nam je stalo do omladine, do rađanja, do porodice i do pažnje prema tim roditeljima“, pojašnjava tešanjski načelnik Suad Huskić.

Općina Tešanj je u posljednjih desetak godina sa 210.000 maraka iz budžeta podržala 617 djece iz višečlanih porodica. Samo u prošloj godini za stipendije je izdvojeno 220.000 maraka, za vanmateričnu oplodnju 52.000, a za polazak u školu 30.000 maraka. Uprkos tome, ovo zorno pokazuje da to nije dovoljno i da bez globalne strategije lokalne zajednice nisu kadre mijenjati nabolje stanje u ovoj oblasti.