Tehničke izmjene Izbornog zakona – šta podrazumijevaju
Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je juče nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristian Šmit (Christian Schmidt), trebale bi smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina i na taj način vratiti povjerenje birača u izborni proces. Šta one zapravo podrazumijevaju?
Tehničke izmjene Izbornog zakona donose promjenu u izboru predsjednika biračkih odbora, uvođenje tehnologija u smislu čitača otiska prsta, skenera za glasačke listiće te nadzornih kamera.
To podrazumijeva biometrijsku identifikaciju svakog birača, odnosno da će građani prilikom izlaska na birališta, osim lične karte, biti identifikovani na osnovu biometrijskih parametara. Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić kaže da će sada CIK birati predsjednike birčkih odbora, ali da će njihove članove i dalje predlagati stranke:
„Upravo je to i najveći problem, jer taj dio nesavjesnih članova biračkih odbora je kršio Izborni zakon, provedbene akte i to smo mi svjedoci koji izlazimo na izbore. Vidimo sve šta se radi, tako da će se u narednom periodu trebati neke stvari i tu popraviti, koristiti, naprimjer, iskustva nekih drugih država, kako oni imenuju članove biračkih odbora.“
Centralna izborna komisija upozoravala je da bi se tehničke izmjene teško mogle primijeniti na predstojećim lokalnim izborima, s obzirom na komplikovanu tendersku proceduru. Na ovogodišnjim lokalnim izborima mogle bi se uvesti kao pilot-projekat u deset opština, na 156 biračkih mjesta. Predsjednik CIK-a Suad Arnautović:
“Mi smo zakonom ovlašteni inicijator za izmjene Izbornog zakona. Mi smo uvidjeli određene manjkovosti u izbornom procesu i predložili smo tehničke izmjene. Nakon toga je došlo do određenih konsultacija razgovora, pogotovo sa uredom visokog predstavnika.“
Prema obrazloženju visokog predstavnika Kristijana Šmita, postojaće papirni listići koji će se moći skenirati i elektronski prebrojavati da bi se onemogućila zamjena listića. Ove izmjene će također onemogućiti kandidaturu ratnim zločincima, što su pozdravile preživjele žrtve genocida. Direktor Centra za istraživanje nacionalizma Zlatko Hadžidedić objašnjava konkretno u čemu se ogleda korist od ovih izmjena u očima birača:
„Ja bih samo rekao da su prošli izbori bili u najmanju ruku neregularni, jer mi smo imali, po zvaničnim podacima, milion i po glasačkih listića, od toga 500.000 je proglašeno nevažećim. U svim pravnim sistemima ti bi izbori bili automatski poništeni, a naši su priznati. A kako smo mi dobili tih 500.000 nevažećih? Pa očito da je tu postojao izborni inžinjering. Napokon, sami su glasovi brojani mjesec dana. To samo ukazuje na to da je vršeno namještanje rezultata. Ove mjere koje je sada donio imaju jednostavno ulogu da se takve ubuduće pojave spriječe. Međutim, činjenica je da su mnogi profitirali od toga i da su namjeravali da i dalje profitiraju.“
Uvođenje tehnologija spriječiće i neke druge nepravilnosti, tvrdi Šehić:
„Upotreba biometrijske identifikacije birača je jako bitna, jer će se spriječiti uobičajena praksa da neke osobe glasaju po pet puta sa različitim ličnim kartama. Sada će se to onemogućiti. Ono što je uvijek bio problem nakon zatvaranja biračkih mjesta je da smo bili svjedoci kršenja Izbornog zakona, provedbenih akata, da su se koristili neiskorišteni glasački, listići popunjavali, ubacivali u kutije, a onda su na izvodu centralnog biračkog spiska falsifikovali potpise tih osoba koje nisu Izašle na izbore, što predstavlja i krivično djelo.“
Šmit je pojasnio da Bosna i Hercegovina još uvijek nije dovoljno tehnički napredna da uvede elektronsko glasanje, zbog čega će listići na lokalnim izborima u oktobru 2024. ostati papirni. Međutim, svaki listić će, kako je rekao, biti elektronski skeniran nakon glasanja, čime će biti spriječena bilo kakva manipulacija. Prema zvaničnom izvještaju, Centralna izborna komisija BiH je nadležnim tužilaštvima, zbog brojnih nepravilnosti u izbornom procesu na lokalnim izborima 2020. godine, podnijela 255 prijava.