Svjetski priznata metoda u liječenju abdomena nosi ime dr. Piljića iz Tuzle
Da nije sve tako crno u Bosni i Hercegovini, pokazuju naši ljekari koji su predstavili novi pristup u operacionom tretmanu abdominalne aorte. Riječ je o Piljić metodi koju je plasirao doktor Dragan Piljić iz UKC–a Tuzla, a koja je nakon prezentovanja u svjetskim stručnim časopisima, priznata kao izuzetno efikasna metoda liječenja u cijelom svijetu.
Da je dug i težak put oporavka pacijenta nakon operacije abdominalne aorte, doktor Piljić je primijetio još u prvim godinama svog rada. Nakon dugih analiza i eksperimenata, zajedno sa svojim timom je došao do metode koja značajno olakšava složene operacijske poduhvate i oporavak pacijenta. Metoda je prvi put predstavljena 2015. godine, a prije mjesec dana je objavljena u japanskom medicinskom časopisu, nakon čega je u cijelom svijetu priznata pod njegovim prezimenom.
"Šta je benefit ove metode? Prvo, jako je smanjen broj postoperacijskih komplikacija, infekcija, rana, zarastanja, smanjen je boravka pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja, jedan dan maksimalno i smanjen je ukupan postoperacijski boravak u bolnici", objašnjava Dragan Piljić, specijalista opće hirurgije UKC Tuzla.
Godinama unazad, operacije abdominalne aorte su podrazumijevale velike rezove, povećan broj infuzija i višednevnu hospitalizaciju, što je bilo iznimno teško za pacijente. Doktor Piljić je odlučio da sve to promijeni.
"Da dakle napravi mali rez, da ne dira crijeva, da ne ubacuje veću količinu tečnosti, a da smanji istovremeno smrtnost i razvoj komplikacija, kao i da to objavi u međunarodnim časopisima i ponudi mogućnost drugim ljekarima širom svijeta da primjenjuju ovakvu metodu i pomognu pacijentu što je najveći benefit", mišljenja je Ervin Alibegović, internista u UKC Tuzla.
Značaj ove metode se ogleda u cjelokupnom doprinosu nauci i medicini, što je potvrđeno i u svijetu. Ono što je bitno spomenuti jeste da ovo nije finansirao niko osim samih ljekara koji su volonterski radili i kliničkog centra koji je to sve podržao.
"Tako je to danas, nažalost. Ni Federalno ministarstvo zdravstva ni nauke nemaju grantove za nauku, a bez nauke nema napretka", smatra akademik prof. dr. Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije i članica Evropske akademije nauka.
"Mogu vam reći da je malo tih zahvata uopšte u hirurgiji koje se zovu po određenoj osobi i po određenom stručnjaku tako da imamo izuzetnu čast što je danas doktor Piljić među nama, a jedna tako izuzetno zahtjevna metoda da se zove po njegovom prezimenu", ističe Šekib Umihanić, pomoćnik direktora za medicinske poslove UKC Tuzla.
Ukoliko su ljekari došli do ovako značajnog uspjeha volonterskim radom, ostaje nam da se pitamo kakve uspjehe bi nizali kada bi država više ulagala u nauku i davala im podsticaj.
federalna.ba