Svjetski dan šuma: zaustavljanje procesa degradacije šuma i kontrola prijetnji po šumske ekosisteme

Šume i šumska zemljišta čine 63 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Od 2009. Federacija nema važeći zakon koji regulira ovu oblast, zbog čega je do sada pretrpjela štetu veću od milijardu maraka. Iz Fondacije Atelje za društvene promjene, povodom Svjetskog dana šuma, apeliraju na Vladu da usvoji komentare struke i izbaci član 63 iz prijedloga zakona koji je u javnoj raspravi, a koji bi omogućio pustošenje šuma zarad privatnih interesa. Ove godine Svjetski dan šuma, obilježava se uz slogan: Šume i inovacije: nova rješenja za bolji svijet.

Značaj šuma za život čovjeka je nezamjenjiv. Ne postoji ništa što može preuzeti ulogu šume u osiguranju kisika potrebnog za disanje, vode za piće, u reguliranju ekstremnih temperatura, utjecaju na zdravlje i ugodniji život ljudi. Rezultati Druge inventure šuma u Bosni i Hercegovini nisu objavljeni više od deset godina nakon što je završeno prikupljanje podataka, ali nezvanični podaci kažu da danas šume i šumska zemljišta čine 63 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Druga inventura je projekt prikupljanja podataka o površinama, drvnim zalihama, prirastima i ostalim elementima šuma na nivou BiH, kazala je prof. dr. Mirzeta Memišević Hodžić.

„Kvalitet šuma nije na cijeloj površini isti. Ono što predstavlja posebnu vrijednost naših šuma je što su one u velikoj mjeri prirodne, mješovite i raznodobne, kakve su u Evropi u proteklom stoljeću u velikoj mjeri posječene i vještački pretvorene u jednodobne monokulture“, kazala je profesorica Memišević Hodžić.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uputilo je u javnu raspravu zakon o šumama u Federaciji BiH. Jučer je bio posljednji dan za dostavljanje primjedbi na prijedlog zakona u okviru javne rasprave. „Bez adekvatnog zakonskog rješenja i zaštite, naše šume su izložene riziku od nekontrolisane sječe i eksploatacije“,  upozorava profesor Šumarskog fakulteta Dalibor Balijan.

U Federaciji BiH ne postoji važeći zakon o šumama od 2009. godine, što je rezultiralo situacijom u kojoj je sektor šumarstva jedan od najneuređenijih i najkorumpiranijih, upozoravaju ekološki stručnjaci i aktivisti. Anes Podić iz Eko akcije, ističe da su zakonska rješenja na kantonalnim nivoima različita, ali da je situacija na terenu takva da i tamo gdje ga ima, zakon se ne provodi.

„Zbog nepostojanja zakona, Federacija je pretrpjela štetu veću od milijardu maraka“, kazao je resorni ministar Kemal Hrnjić, tokom posjete Unsko-sanskom kantonu, povodom Svjetskog dana šuma.

Zakon o šumama, prije svega, mora uvažiti biološku prirodu šume i njene zahtjeve, mora je zaštititi od svih aktivnosti koje će spriječiti ili otežati njen opstanak, obnovu i unapređenje, treba sačuvati biodiverzitet i genetički diverzitet vrsta i konačno osigurati njeno održivo korištenje, upozoravaju stručnjaci.