Svjetski dan hrane
„Pravo na hranu za bolji život i zdraviju budućnost“ tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane koji obilježava Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK, stručnim seminarom za zdravstvene radnike i uposlenike javnih ustanova koje se bave ispravnošću i kontrolom hrane.
Važnost proizvodnje hrane i njene sigurnosti za cijeli svijet povezana je sa zdravljem stanovništva kaže dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane ZDK:
„Pošto hranu proizvode poljoprivrednici, stočari, mnogo je ljudi uključeno u taj ciklus i važno je da svi budu uključeni u cijelu priču. Mi pokušavamo da u seminaru učestvuju stručnjaci iz različitih oblasti. Tako ukazujemo na različite aspekte zdravlja hrane, prvenstveno za zdravlje stanovništva što je naša najvažnija zadaća.“
Postoje razlike u statistikama koje naša zemlja šalje Evropskoj agenciji za sigurnost hrane u odnosu na druge zemlje regije. Iako je BiH preuzela regulativu Evropske unije, u praktičnom smislu ima prostora za poboljšanje, navodi Emina Idrizović iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane:
„Kad su u pitanju kampilobakterioze, nemamo prijavljen nijedan slučaj u BiH iako je riječ o najznačajnijoj zoonozi u Evropskoj uniji dugi niz godina. Enterovirusi uzrokuju pedest posto svih bolesti hranom međutim zbog nepostojanja standardnih metoda „bogatije“ zemlje pridaju pažnju toj vrsti testiranja i njihovi izvještajI ukazuju da su oni najznačajniji uzročnici trovanja hranom. Međutim, zbog toga što ozbiljnost bolesti nije velika i kao što sam rekla nemamo standardne metode BiH nema još zakonsku regulativu po tom pitanju, tako da se i ne testira.“
Zdrava ishrana je izazov modernog svijeta. Iako se na svijetu proizvodi više hrane nego što je potrebno prema statistikama Svjetske organizacije za hranu više od 733 miliona ljudi se suočava sa glađu. Klimatske promjene, sukobi i ekstremni vremenske uvjeti, te zagađenje tla i zraka dodatno utječu na proizvodnju hrane. O situaciji u našoj zemlji govori prof. dr. Irzada Taljić sa Univerziteta u Sarajevu:
„Mi jesmo poljoprivredna zemlja, ali nemamo dovoljno subvencija našim poljoprivrednim proizvođačima da bi im bilo isplativo proizvoditi. A drugo potrebno je u potpunosti promijeniti pristup poljoprivredi i edukaciji jer, i mi se na fakultetima suočavamo sa neprepoznatljivošću značaja poljoprivredne proizvodnje jer, bez hrane i proizvodnje hrane ne bismo mogli pričati o samoj konzumaciji hrane.“
Stručnjaci preporučuju tradicionalni režim ishrane uz konzumaciju zdravih domaćih proizvoda i hrane koje je jeftinija jer ne podrazumijeva troškove prijevoza ili skladištenja. Nažalost u svijetu je sve više gladnih, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 2,8 milijardi ne može sebi priuštiti zdravu prehranu.