Svijet nametnuo nove žestoke sankcije Rusiji

Najveći dio demokratskog svijeta ujedinjen je u osudi ruske agresije na Ukrajinu. Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Japan, Australija, Novi Zeland i Tajvan odlučili su da uvedu žestoke sankcije, kako bi ne samo kaznili Rusiju već i oslabili njenu vojnu moć. Rusija već sad na izvjestan način plaća cijenu svoje agresije, padom vrijednosti dionica i nacionalne valute. Sankcije koje joj predstoje mogle bi je ekonomski značajno oslabiti.                     

Sankcije Rusiji najprije je najavio američki predsjednik Džozef Bajden, istakavši da će Rusija skupo platiti ničim izazvani napad:
“Putin je agresor. Odabrao je rat, a sada će on i njegova država trpiti posljedice. Ograničićemo sposobnost Rusije da trguje dolarima, eurima, funtama, jenima, da bude dio globalne ekonomije. Znatno ćemo oslabiti mogućnosti za finansiranje i razvoj Rusije i ruske vojske. Najveću rusku banku smo odsjekli od finansijskog sistema Sjedinjenih Država. Blokiraćemo još četiri velike banke. To znači da će sva imovima kojom raspolažu, a koja je u Americi, biti zamrznuta. Na spisak sankcija dodajemo i imena ruske elite i članova njihovih porodica. Dakle, i njima uvodimo sankcije.”

Podsjetimo, američka vlada nametnula je nešto ranije sankcije najvećoj ruskoj banci - Sberbanci, koja je kao banka u većinski državnom vlasništvu najveći kreditor ruske ekonomije i banka s najviše štednih uloga. Sankcionisana je i druga najveća ruska banka – VTB. Sjedinjene Države nametnule su sankcije i Bjelorusiji, koja je upletena u invaziju na Ukrajinu.

Nakon Bajdenovog obraćanja, i na sjednici Evropskog vijeća usvojene su dodatne sankcije Rusiji u oblasti finansija, energetike, transporta, kontrole izvoza i finansiranja, vizne politike te sankcije pojedincima. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen:

„Paket podrazumijeva finansijske sankcije koje ograničavaju pristup Rusije tržištima kapitala. Naša meta sada je 70 posto ruskog bankarskog tržišta, ali i ključne kompanije u državnom vlasništvu, naročito one na polju odbrane. Sankcije će smanjiti ruski ekonomski rast, povećati troškove pri zaduživanju, povećati inflaciju, intenzivirati odliv kapitala i postepeno urušiti njenu industrijsku osnovu.“

Brojne evropske zemlje uvele su i pojedinačno sankcije Rusiji. Britanski premijer Boris Džonson:

„Ukupno ćemo zamrznuti imovinu više od 100 pravnih subjekata i pojedinaca, uz stotine onih koje smo već objavili. To uključuje sve značajnije proizvođače koji podržavaju Putinovu ratnu mašineriju.“

I dalje Zapad nema konsenzus oko isključivanja Rusije iz sistema finansijskih plaćanja SWIFT, iako je Ukrajina to zatražila. Ovu međunarodnu bankarsku mrežu sa sjedištem u Belgiji koristi više od 11.000 institucija širom svijeta. Koristi se za prebacivanje novca s banke na banku, međutim, nizozemski šef diplomatije Mark Rute upozorio je da bi takva mjera utjecala i na evropske ekonomije.

Međutim, pored finansijskih, svijet je pripremio i sankcije energetskom sektoru Rusije, te zabranu prodaje aviona i opreme ruskim aviokompanijama. Takođe, Rusima će biti ograničen i pristup ključnim tehnologijama, poput poluvodiča. Ruski diplomati i poslovni ljudi više neće imati povlašten pristup Evropskoj uniji.

O dešavanjima u Ukrajini i sigurnosnoj situaciji danas na vanrednom sastanku razgovaraju predsjednici i premijeri država članica NATO saveza. Takođe, za danas je najavljeno i glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a o rezoluciji koju predlažu Sjedinjene Države u vezi sa zahtjevom za bezuslovno povlačenje Rusije. Američki mediji prenose da se u Kongresu priprema i rezolucija kojom bi se tražilo isključenje Rusije iz Vijeća sigurnosti, ali to bi bilo teško provodivo, jer bi Rusija, kao stalna članica, i na to imala pravo veta.