Sutra u Hašanima književna kolonija posvećena Branku Ćopiću
Književna kolonija "Rijeka misli" biće održana sutra u rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, u Hašanima u opštini Krupa na Uni, a tom prilikom predviđena je i posjeta rodnoj kući pisca s ciljem prisjećanja na lik i djelo velikana pisane riječi.
Ovogodišnji učesnici književne kolonije su: Enes i Asja Kišević, Sonja Padrov Tešanović, Brankica Radonjić, Siniša Tešanović, Irena Stanković, Anela Sijarić Vujnović, Enes Nikšić i Jelena Stojčinović.
Nakon posjete piščevoj rodnoj kući, biće održan školski čas u Osnovnoj školi "Branko Ćopić" u Hašanima, gdje će biti pročitani radovi sa prošlogodišnje književne kolonije.
Ove godine je 15. izdanje književne kolonije "Rijeka misli" a organizator je Teatra "Scena" Novi grad.
Branko Ćopić bio je jedan od najplodnijih pisaca savremene jugoslovenske i bosanskohercegovačke književnosti. Rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima kod Bosanske Krupe a umro 26. marta 1984. u Beogradu. Pisao je propovjetke, romane, pjesme, komedije, satire, filmske scenarije, priče i pjesme za djecu. Bio je ratnik, književnik, ali prije svega čovjek dubokih osjećanja i meke duše. Uveseljavao je društvo i svijet, radne ljude i građane, a dok on sam nije imao Branka Ćopića, da oplemeni njegovu ljudsku tugu, nasmije ga i razonodi.
Njegova djela su prevedena i objavljena na više od 30 jezika širom svijeta. Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, zatim iduće godine Rakićevu nagradu, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine. Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovijetki ”Bašta sljezove boje”. Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine. Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za djelo “Ne tuguj, bronzana stražo”.
Poslije Drugog svjetskog rata njegova popularnost nezadrživo je rasla, tako da je postao najčitaniji pisac. U uspomenama njegovih suvremenika zabilježeno je da je pisao svakog dana, do podneva. Njegov prvi roman "Prolom" svjedočanstvo je piščeve vizije rata. Nakon tog romana objavio je cijeli niz književnih djela koja govore o partizanima i ratu. Pripovijetke su mu bile prožete humorom koji je obuhvatio sve, od ironije do satire.
Ipak, njegova najpoznatija djela su ona posvećena djeci i djetinjstvu. Dječje priče objedinio je u zbirke pripovijetki "U carstvu medvjeda i leptirova", "Priče ispod zmajevih krila" i "Orlovi rano lete".
Branko Ćopić, jedan od rijetkih bosanskohercegovačkih književnika koji je tokom cijelog života bio profesionalni pisac, o svom vlastitom stvaralaštvu je rekao:
“Pisanje za djecu za mene je najljepši posao, najprijatnija zabava i najbolji odmor. Kad završim jednu knjigu za djecu, ja se osjećam tako veseo i raspoložen kao da se vraćam s neke velike majske svečanosti.”
federalna.ba