Sudije i tužioci stvaraju privid rada ispunjavanjem statističkih normi  

Bosna i Hercegovina je prema svim relevantnim međunarodnim izvještajima ali i percepciji građana definirana kao država koja ima značajne slabosti u konceptu nezavisnosti pravosuđa, što se dalje reflektira na izostanak kompentencija i morala nosilaca pravosudnih funkcija. Rečeno je ovo na redovnoj sesije Kruga 99 o temi „Ne/zavisnost pravnog sistema, kompetencije i moral“.

Nedostatak povjerenja u rad bh. pravusuđa i opće nezadovoljstvo građana, nije bez razloga, te se opravdano postavlja pitanje: Da li mi imamo stručno, nezavisno i profesionalno pravosuđe? kaže advokatica Tatjana Savić.

„I pored brojnih projekata, čini mi se da se pravosuđe sve više i više urušava. Političari prvo pokušavaju da utječu na izbor članova VSTV-a BiH, a onda preko toga dalje na imenovanja sudija i tužilaca“.

O nezavisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini je vrlo teško govoriti, ističe Savić. Kvalitet sudskih odluka se ne preispituje, i sve dok sudije i tužioci stvaraju privid rada kroz ispunjavanje određenih statističkih normi oni ostaju na tim pozicijama.

„Svi koji su došli na te pozicije preko neke veze će uvijek biti dužni onome preko koga su došli na to mjesto, i onda se to reflektuje i na pojedinačne sudske odluke“.

Govoreći o ključnim uzrocima slabosti i lošeg stanja u pravosuđu, viši pravni savjetnik u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine Demirel Delić prije svega navodi izostanak odgovornosti nosilaca pravosudne vlasti.

"Druga dimenzija, osim odgovornosti jeste činjenica da se mi kao društvo, na šta nije imuno ni pravosuđe, i pravosudni sistem pa i VSTV bavimo posljedicama, a ne uzrocima problema“.

U Bosni i Hercegovini, kriterij kvaliteta za imenovanje i napredovanje se, kao i u većini oblasti javnog života, kombinira sa podjednako značajnim elementom etničke pripadnosti. Takav pristup djeluje destimulirajuće za vrhunske stručnjake, smatra Delić.

„Uzrok je definisan, među ostalim, Zakonom od VSTV-a, pa i Ustavom BiH, koji propisuje da se osim ličnih kompetencija prilikom izbora, mora voditi računa o etničkom kriteriju, što je pogubno sa aspekta međunarodnih kriterija i direktno destimuliše nosioca pravosudnih funkcija koji su vrhunski stručnjaci da apliciraju na pozicije“.     

Ono što je neophodno i u pravosudnoj zajednici jeste da se konačno napravi otklon da se više ne vodimo konceptom podobnih nego sposobnih. Također je potrebno promptno unapređenje zakonskih rješenja, jačanje multisektroske saradnje, i jačanje represivnog aparata.