Studiji povijesti, arheologije, hrvatskog i njemačkog jezika među deficitarnim u akademskoj 2024/2025.
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) donijelo je Odluku o deficitarnim zanimanjima u akademskoj 2024./2025. godini, među kojima su i studiji hrvatskoga i njemačkoga jezika te povijesti i arheologije, a koji se izvode na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (FF SUM).
Prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Senka Marinčić je rekla kako Fakultet Odluku prepoznaje kao izravnu preporuku za dodatno promoviranje deficitarnih zanimanja među srednjoškolskom populacijom kako bi nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja mladi ljudi odabrali studirati ona zanimanja u kojima mogu najbrže pronaći radno mjesto, priopćeno je iz FF SUM-a.
"Na taj način Fakultet će jasno iskazati svoj veći doprinos usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno smanjenju strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom s jedne strane te provedbi misije i vizije Strategije razvoja Sveučilišta u Mostaru 2023. – 2028., posebice njezinog Strateškog cilja broj pet, s druge strane", kazala je Marinčić.
Objasnila je kako ovaj cilj Fakultet obvezuje da održava i razvija "studijske programe koji se bave očuvanjem i proučavanjem hrvatske bosanskohercegovačke literarnojezične tradicije, suvremenoga hrvatskog jezika i jezične kulture te očuvanjem povijesne baštine, koja se u suvremenim društvenim procesima najočitije manifestira kroz hrvatski nacionalni i kulturni identitet u Bosni i Hercegovini."
Istaknula je kako deficitarnost studija čini ova zanimanja nakon završetka studija atraktivnima na tržištu rada i potvrđuje da studiji imaju perspektivu, odnosno osiguravaju radna mjesta.
"Neka, poput nastavničkog usmjerenja, omogućuju čak i zaposlenje nakon završenog prvog ciklusa studija. Znati već tijekom studiranja da vas čeka siguran posao trebalo bi biti ogroman poticaj mladim ljudima da upišu deficitaran studij i tako iskoriste pogodnost brze zapošljivosti, 's faksa na posao'", rekla je prof. Marinčić.
Kazala je kako živimo u vremenima, u kojima smo izloženi mnogobrojnim izazovima te je u kontekstu deficitarnih zanimanja izdvojila demografske trendove i neusklađenost tržišta rada s obrazovnim sustavom, odnosno nezaposlenost sve više mladih ljudi kao radno najaktivnije populacije, naglasivši kako je u ovom pogledu potrebna veća međuinstitucijska sinergija na svim razinama.
Osim navedenih deficitarnih zanimanja iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNK a naveli su i studije s drugih jedinica SUM-a.
federalna.ba/Fena
Preporučeno
Ko upiše za pekara, mesara ili kuhara u RS, dobija 100 KM mjesečno i prevoz do škole
Oko 570 učenika u prosjeku godišnje upiše deficitarno zanimanje u srednjim školama u Rep...
Vlada nudi stipendije, firme nude stipendije – fali građevinara i metalskih radnika
Deficitarna zanimanja i nedostatak radne snage problem su cijele Evrope. No, čini se da je taj problem naročit...
Mladi Tešnjaci biraju tražena zanimanja i osiguravaju svoju budućnost
Usljed višegodišnje neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama privrede s jedne i uvođenja no...
Promocija deficitarnih zanimanja kuhara, slastičara i pekara
Istraživanja u BiH su pokazala da vrlo malo djece i mladih prilikom odabira zanimanja pri upisu u srednje &sca...
Mladima ni stipendije nisu dovoljna motivacija da odaberu zanat
Bosna i Hercegovina je zemlja koja se suočava s problemom deficitarnih zanimanja. Nisu mnogo od pomoći ni stip...
Svi žele biti frizeri, rijetko ko pekar, a farmer niko
Jedno od glavnih obilježja tržišta rada u Federaciji su neusklađeni zakonski akti, ali i manjak &scaron...