Strateške sirovine pod kontrolom Kine

Evropska unija i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu rijetkih zemnih elemenata iz Kine, uprkos nastojanjima da diversifikuje lance snabdijevanja i poveća samostalnost u strateškim sirovinama koje su ključne za zelenu i digitalnu tranziciju.

Prema podacima Eurostata, tokom 2024. godine EU je uvezla ukupno 12.900 tona rijetkih zemnih elemenata, poznatih i kao lantanoidi, u vrijednosti od 101 milion eura.

Kina ostaje glavni snabdjevač

Najveći dio tog uvoza – 46,3% ili 6.000 tona – dolazio je iz Kine, dok su ostali značajniji partneri bile Rusija s udjelom od 28,4% (3.700 tona) i Malezija s 19,9% (2.600 tona).

Iako je EU proglasila nekoliko desetina rijetkih elemenata strateškim zbog njihove nezamjenjive uloge u proizvodnji baterija, elektromotora, poluprovodnika i drugih naprednih tehnologija, nivo zavisnosti od Kine za mnoge od tih materijala i dalje daleko premašuje dozvoljenu granicu koju propisuje Akt o kritičnim sirovinama iz 2024.

Kritična ovisnost o kineskom uvozu

Pojedini metali – poput neodimijuma, prazeodimijuma i samarijuma – gotovo u potpunosti dolaze iz Kine: od ukupno uvezenih 14,4 tone, čak 14,2 tone (97,7%) potiču iz te zemlje. Još izraženiji je kineski udio kod cera i lantana, gdje čini 99,3% ukupnog uvoza.

Upravo su jedinjenja lantana, koja se koriste između ostalog i za proizvodnju baterija, činila najveći dio ukupno uvezenih rijetkih metala tokom prošle godine.

Pokušaji smanjenja zavisnosti do 2030.

S obzirom na geopolitičke rizike i sve izraženiju globalnu konkurenciju u sektoru sirovina, EU je 2024. godine donijela okvir kojim se predviđa da najviše 65% bilo koje strateške sirovine smije dolaziti iz jedne zemlje, kako bi se smanjio rizik od prekida u lancima snabdijevanja. Plan podrazumijeva i jačanje domaćih kapaciteta za reciklažu i preradu sirovina, ali i saradnju sa zemljama koje posjeduju značajne rezerve.

Ukrajina kao potencijalni partner

Jedna od zemalja koje bi mogle igrati važnu ulogu u budućem snabdijevanju Evrope jeste Ukrajina. Prema Irini Gurevič iz minhenskog instituta Ifo, Ukrajina posjeduje rezerve oko dvije trećine od 34 strateške sirovine koje je EU definisala. Ipak, da bi postala pouzdan partner, neophodna su značajna ulaganja ne samo u rudarsku industriju, već i u infrastrukturu za preradu – bilo unutar Ukrajine ili kroz zajedničke projekte s članicama EU.

Njemačka najzavisnija među članicama

Najveća evropska ekonomija, Njemačka, posebno je izložena rizicima zavisnosti. Od ukupno uvezenih 5.400 tona rijetkih metala u 2024. godini, čak 65,5% je stiglo iz Kine, što je znatno iznad evropskog prosjeka.

Zanimljivo je da se, uprkos navedenim izazovima, ukupni uvoz rijetkih zemnih elemenata u EU smanjio u 2024. u odnosu na prethodne godine, kada je iznosio skoro 19.000 tona. Razlozi za taj pad mogu uključivati zalihe iz ranijih godina, promjene u industrijskoj potražnji, ali i početne korake u diversifikaciji izvora.

Federalna.ba / M.O.