Stolačka vlast prenamjenjuje državno zemljište za solarne panele – mještani protiv

Širom Hercegovine nastavlja se praksa prenamjene državnog zemljišta u svrhu izgradnje solarnih panela. U Stocu smo se na poziv mještana uvjerili u potencijalne opasnosti za stanovnike po realizaciji ove investicije. Krivcem smatraju lokalnu vlast koja mimo zakona raspolaže državnom imovinom iznad samih naselja.

Stotine i stotine hektara zemlje namijenjeni su za solarne panele. Lokalitet već poravnat i izvođač na lokaciji. Sve se to odvija u režiji lokalne zajednice koja je državnu zemlju na više mjesta u Stocu kroz nacrt prostornog plana označila za izgradnju solarnih panela. No, problem je lokacija izgradnje tih panela i mještani traže da se zaustave radovi, a preduzeli su i određene pravne korake.

„Ovim radovima je apsolutno ugrožena Čaršija, mahale poput Kukavca, Brada, jezgra grada, odmah ispod škole Novog naselja, Uzunovića i Bokulje. To su primarne mahale koje su ugrožene“, kaže Jasminka Pitić.

Ugrožene su jer se katastrofe ponavljaju u ovom gradu. Tako je prije dvije godine zemljotresom došlo do obrušavanja stijene sa Komanje brda i stradala je djevojka. Zemljotresti nisu jedini potencijalni problem, već i bujične poplave, koje su pričaju sagovornici, često plavile Stolac, a umjesto zaštite - ponuđeni paneli.

„Oni hoće da upravljaju državnom imovinom, hoće da budu vlast na ovoj zemlji i da upravljaju našim životima“, tvrdi Azen Dizdar.

Paneli za sobom nose i brojne druge probleme, povećavaju temperaturu od 3 do 5 stepeni na lokalitetu gdje su postavljeni, što ne ide na ruku poljoprivredi, koja se ovdje i onako suočava sa brojnim izazovima.

„Nagib terena je takav da će nam te sve otpadne vode ići direktno u naselja i na obradivo poljoprivredno zemljište. To će uzrokovati nestanak i biljnog i životinskog svijeta i vjerovatno će zagaditi i podzemne vode“, upozorava Danijela Džakula

Mahmut Hodžić je jedan od starih mještana Stoca koji je radio u gradskim strukturama i sjeća se studije koji su pravili upravo oko Komanje brda. Jer tri puta je, kaže Hodžić, bujica s tog brda krenula na grad: „To područje smo mi smatrali da bi trebalo pošumiti. I to onim autohtonim vrstama drveta - jasen, hrast, grab, cer... Smatrali smo da bi to područje trebalo onda da bude više zaštićeno od tih bujica“.

Zbog čega nije, odgovore nismo dobili od lokalne vlasti jer se na naše upite nisu javili. Mještani su zbog svega ogorčeni i upozoravaju da će tek poduzeti sve potrebno da se ovome stane u kraj jer, kako zaključuje Dizdar - došlo je do grla, nema dalje.

federalna.ba