Stare seoske kuće – prilika za turizam

Bosna i Hercegovina vodi na svjetskoj listi zemalja sa najvećim padom broja stanovnika. Svake godine desetine hiljada mladih odlaze iz svojih mjesta, tražeći posao i sigurniju budućnost u gradovima i inostranstvu, a imanja ostaju napuštena, sela prazna. Sembersko-majevička regija, poznata po plodnoj zemlji, netaknutoj prirodi i bogatoj gastronomiji, suočava se sa istim problemom. Ipak, postoje ljudi i inicijative koje vjeruju da stara imanja mogu dobiti novi život, kroz obnovu kuća, seoski turizam i male poljoprivredne biznise. Ali koliko država i lokalne zajednice zaista podržavaju ove napore? I kako oživjeti sela koja polako nestaju sa mape?

U srcu mnogih bh. sela kao nijemi svjedoci prošlih vremena stoje zaboravljene porodične kuće i imanja. Naslijeđene od predaka, često su ostale zaključane decenijama, zarasle u korov i tišinu, dok njihovi zidovi polako klonu pod težinom vremena. Ove kuće, nekada centri života i rada, danas su prazne - bez svrhe, bez ljudi, bez budućnosti.

“Ima 30 kuća, a nema ko da živi, nema naroda. Sve pobjeglo u inostranstvo ko je mogao. Ovdje je slabo šta ostalo, a i što je ostalo, jedno-dvoje u kući”, govori Rajo Bošković.

Lokalne vlasti svjesne su problema. Rad na infrastrukturi i mjere populacione politike pokušavaju ublažiti odlazak stanovništva, ali broj učenika i dalje drastično pada.

Načelnik Odjeljenja za privredne i društvene djelatnosti Opštine Lopare Željko Kerović ističe kako godinama rade na projektima infrastrukture - skoro sve mjesne zajednice imaju asfaltirane puteve: “Uspjeli smo nekim stimulativnim mjerama, kao što su mjere populacione politike, donekle to ublažiri, ali zadnjih godina je drastičan pad kada je u pitanju upis učenika. To je situacija u cijeloj državi i neke stvari će se na nivou države morati zajednički raditi, kako bismo zadržali ljude na selima”.

Uprkos svemu, pojavljuju se inicijative koje daju nadu. Sve više ljudi prepoznaje vrijednost starih kuća - ne samo kao nekretnina već i kao kulturnog blaga i potencijala za razvoj. Seoski turizam, koji doživljava procvat u poslednjoj deceniji, često počinje upravo kroz obnovu tradicionalnih objekata.

“Možda u ovom momentu manjka smještajnih kapaciteta u tom ruralnom turizmu, ali pojavljuju se i određeni pružaoci usluga koji i u tim manjim sredinama nude kućice za odmor, gdje možete prenoćiti, a svakako da nešto što je odlika ruralnog turizma - to je dobra gastroponuda”, ističe Dragan Tešić, predstavnik Turističke organizacije Grada Bijeljina.

Ali, da li država i lokalne samouprave prepoznaju ovaj potencijal? Podrška je neujednačena i često slaba. Programi za subvencije ili poreske olakšice su rijetki ili nedovoljno poznati, a birokratija i dalje guši inicijative koje bi mogle oživjeti ove kuće i sela. Grad Bijeljina je pokrenuo projekat sufinansiranja kupovine seoskih kuća sa 50 posto sredstava, za mlade bračne i vanbračne parove.

“Ovim programom predviđeno je već postojeće seosko domaćinstvo, gdje niko živi. Naravno, u različitom stanju su kuće, svjesni smo toga, ali ovo je izuzetna prilika za mlade bračne parove i mlade ljude, da imaju nešto svoje”, objašnjava Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Grada Bijeljina.

Tešić dodaje kako u narednom periodu akcenat treba staviti - i na nivou lokalne zajednice i na nivou države - na razvoj seoskog turizma jer, kako kaže, sve je više onih koji žele da vrijeme provode u nekoj mirnoj atmosferi.

Svaka prazna kuća krije priču i mogućnost za novi početak. Sembersko-majevička regija ima prirodu, tradiciju i potencijal da ove domove ponovo napuni životom. Potrebna je samo jasna volja, zajednički rad i podrška - od lokalnih zajednica do države. Jer oživljavanje sela nije samo očuvanje prošlosti već ulaganje u budućnost cijele Bosne i Hercegovine.

federalna.ba