Srce demokratskog svijeta danas je u Potočarima – gdje je trebalo biti i prije 30 godina

Srce demokratskog svijeta danas je u Potočarima. Riječi podrške i suosjećanja, ali i odlučnosti da se odbrani pravo na sjećanje srebreničkim majkama, porodicama žrtava i svim građanima uputili su brojni diplomati širom svijeta koji danas nisu mogli biti u Dolini bijelih nišana. Jedinstvo u pogledu osude genocida nisu urušili ni maliciozni pokušaji njegovog negiranja od tradicionalnih negatora genocida u Republici Srpskoj i državnom vrhu Srbije, ali i onih u pojedinim evropskim državama.

Njemačku, ali i širu javnost, šokirao je ispad Alegzandera Volfa (Alexander Wolf), poslanika AfD-a u Bundestagu, koji tokom rasprave povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije govorio o genocidu, nego o pokolju, a govor je počeo opisom zločina nad srpskim civilima u selu Kravica na pravoslavni Božić. Njegovo obraćanje izazvalo je protest i negodovanje drugih frakcija, a prekinula ga je predsjednica Bundestaga Julija Klokner (Klöckner), istakavši da počinjeni genocid predstavlja veliki neuspjeh međunarodne zajednice, koja ga, usprkos prisustvu UN-ovih vojnika, nije uspjela spriječiti. Raspravu u Bundestagu inicirao je bh. ambasador u Berlinu Damir Arnaut:

“Ključno je da je Bundestag njemački, dakle, radi se o najmoćnijoj ekonomiji u Evropskoj uniji, o ovom pitanju raspravljao sat i 15 minuta i da je poslana vrlo jasna, snažna poruka o tome da je u Srebrenici počinjen genocid i da se toga treba sjećati i stalno podsjećati na to i odbacivati sve negacije. Što se tiče opozicionog AFD-a, mislim da su sa svojim radikalnim istupom zaista samo ušli u jedan offsajd, isprovocirali su obraćanje ministra vanjskih poslova Vadefula, koji im je jasnu poruku poslao o tome šta je učinjeno u Srebrenici prije 30 godina i kako se treba odnositi prema tom pitanju.”

U skladu s tim, povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, berlinski nadbiskup Hajner Koh (Heiner Koch) podsjetio je na ulogu sjećanja u današnjem vremenu:

“Mi kršćani ne možemo šutjeti o ovom zločinu protiv čovječanstva. Vjerujemo u Evanđelje koje nas poziva da ljubimo svoje bližnje. Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Proturječi svemu za što se mi kao crkva zalažemo: dostojanstvu svakog ljudskog bića, bratstvu preko svih granica i miru koji Bog želi za sve ljude. Počinitelji tog vremena pretvorili su susjede u neprijatelje, a ljude u objekte mržnje. Uništili su ne samo živote već i povjerenje cijelih zajednica.”

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) objavila je poruku u kojoj je odala počast žrtvama genocida:

„Neki događaji u historiji bacaju sjenu koja se proteže kroz generacije. Genocid u Srebrenici je jedan od njih. On predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja u kolektivnom pamćenju Evrope. Dok neke od posljednjih srebreničkih žrtava dostojanstveno ukopavaju, odajem počast i majkama, suprugama i kćerkama koje i dalje tuguju, noseći teret gubitka kroz tri decenije. Naša je dužnost da pamtimo i da čuvamo istinu da bi buduće generacije tačno znale šta se dogodilo.“

Kao i svake godine, uz majke Srebrenice danas su i članice Udruženja Žene u crnom. Staša Zajović skrenula je pažnju na opasnost od nekažnjavanja zločina:

„Kontinuitet politike ratnozločinačke i ratnohuškačke je činjenica danas, stvarnost i u praksi u ideologiji, zato što oni koji su bili aktivni učesnici zločina, makar kao ratnohuškači, oni su na vlasti u Srbiji. Ta ogromna nekažnjivost je dovela do toga da se sada u Srbiji rat vratio kući. Mi želimo da, kako se vide žrtve jedne nacionalnosti, da se vide i žrtve svih, ono što se desilo 90-ih protiv drugih naroda. Dakle, imamo negiranje na svim nivoima i države, ali nažalost i društva.“

Počast žrtvama u Memorijalnom centru u Potočarima odao je i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo:

„A poruke mira postoje svakako. Ovo je druga Meka i Medina. Ja sam bio tamo i dolazim i ovde. Tako je kod mene i dolaziću do god postoji ovde i kad bude jedinstvena Bosna, što ću ja doživjeti, ja se nadam tako. A i vi svi to volite. Ja mislim da će biti tako i ovi koji sad posećuju ovde, koji ne priznaju, samo su došli iz političkih razloga. A to vi znate, treba da znate. Pa kad dođe na ova vrata, kažete – nazad! Takvih imam i ja u Crnoj Gori.“

Dok hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas genocid naziva brutalnim i nepojmljivim zločinom, ali ne i pravim imenom, u Dubrovniku i Splitu održani su mimohodi sjećanja na žrtve genocida, dok je glavni grad Hrvatske počast žrtvama odao juče. Uprkos zvaničnom stavu državnog vrha Srbije i saučešća koje je na engleskom jeziku predsjednik Aleksandar Vučić uputio porodicama žrtava, ponovo nazvavši genocid strašnim zločinom, na Trgu Republike u Beogradu večeras u 19 sati biće organizovano paljenje svijeća u znak sjećanja na žrtve genocida. Poruka koju nosi 11. juli odjekuje u cijelom svijetu. Spomenućemo da su u Tripoliju, glavnom gradu Libije, na glavnim saobraćajnicama postavljeni bilbordi povodom 30. godišnjice genocida, dok je u Tokiju održana komemoracija u organizaciji obrazovnih institucija iz Japana i Bosne i Hercegovine.