Šok za bh izvoznike- Donald Trump najavio uvođenje carine od 30% za BiH

Proizvodi iz naše zemlje od sada će na američkom tržištu biti opterećeni carinom od 30 posto. U tom kontekstu, najviše bi mogla stradati domaća namjenska industrija, čiji su ključni izvozni proizvodi sada pod dodatnim pritiskom, jer se radi o industriji koja je godinama gradila poziciju upravo na američkom tržištu.

Osim Bosne i Hercegovine, pisma sa obavještenjem o uvođenju viših carina do sada je primilo 14 zemalja, uključujući manje izvoznike poput Srbije, Tajlanda i Tunisa. U tim pismima navodi se da će sve dodatne carine koje druge zemlje budu uvele biti pridodane već postojećoj američkoj carini od 30 posto.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, navodi kako su naznake za ovaj potez postojale još prije nekoliko mjeseci:

 „Nažalost, troma bh. administracija nije na vrijeme reagovala. Trebali smo spustiti naše carine na 0%, odnosno ukinuti ih u potpunosti i tako bi izbjegli ovo što se danas desilo. Nažalost, ovo će učiniti cjenovno nekonkurentnim domaći izvoz u SAD i tu se prije svega misli na proizvode namjenske industrije, ali i drugih industrija koje su uspjele nekako da budu konkurentne na naizazovnijem, najvećem, a to je tržište SAD-a.“

Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo kaže da je uvođenje američkih carina od 30% bilo očekivano i da su iz ovog Udruženja na to upozoravali. Ali, navodi, neće biti pogođena samo namjenska industrija:

„Takođe i drvna industrija koja je nastupala na tom tržištu, a i koja je radila na zadnjem sajmu namještaja koji je bio prije 3 mjeseca i zaista su bili naši posjetioci. Bile su naše firme. Pretpostavili su da mogu izvoziti na to tržište, jer postoji već određeni dio firmi koji izvozi. Ali, sa uvođenjem carina definitivno naši proizvodi će jako poskupiti i oni neće biti konkurentni na tom tržištu.“

Prof. dr. Aziz Šunje, sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu smatra da ovo uvođenje carina SAD-a neće nanijeti veću štetu BiH:

„To i nema nekih značajnijih posljedica za BiH. Opet kažem, za firme koje su direktno izložene ima. Ali, kao i sve u životu, treba određene situacije shvatiti kao izazov, i to može biti izazov za naše proizvođače da budu konkurentniji, da podignu svoju sopstvenu produktivnost.“

Admir Čavalić smatra da se šteta za naše tržište još uvijek može sanirati:

 „Još uvijek nije kasno. Sada bi bilo idealno da, prije svega Ministarstvo vanjske trgovine, na državnom nivou, državni Parlament i svakako Vijeće ministara reaguju i ukinu carine na američki uvoz kako bi se, kroz bilateralne odnose i nove sporazume, ukinulo i ovo dodatnih 30% na naš izvoz.“

Suad Ećo ne dijeli Čavalićevo mišljenje:

 „Mislim da smo izgubili priliku. Mogli smo možda u nekim direktnim razgovorima, pregovorima ukazivati na eventualne štete koje to može imati na bh. privredu.“

Donald Trump je uvođenje carina najavio od 1. avgusta. 25 posto na robu iz Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike i Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland, te čak 40 posto na robu iz Laosa i Mjanmara.