Smailbegović: Odluka Federalne vlade o minimalcu vodi ka povećanju svih plaća

Povećanje minimalne plaće u Federaciji na hiljadu maraka, koja sasvim sigurno vodi ka povećanju i ostalih plaća, tema je s kojom smo završili prošlu i zakoračili u Novu godinu. Reakcije i dalje pristižu, a najglasnije su one iz Udruženja poslodavaca koji najavljuju otkaze radnicima, te pozivaju Vladu Federacije da preispita i povuče svoju odluku. Sindikati, očekivano na strani radnika, poručuju da je ona trebala biti donesena i ranije. Vlada bi ovih dana trebala usvojiti program subvencioniranja doprinosa da bi radna mjesta bila sačuvana.

Danima se o ovoj temi govori u javnosti, ali je za mnoge i dalje nejasno ko sve može očekivati veće plaće na osnovu odluke Vlade Federacije o povećanju minimalca. Da li se to odnosi samo na radnike koji imaju minimalnu plaću ili povećanje mogu očekivati lančano i oni s većim plaćama? Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović je jasan - odluka vodi ka povećanje ne samo minimalnih već svih ostalih plaća:

„Ako ste vi imali ljude koji su radili za neto platu od 800, 900 maraka, sad morate dizati na hiljadu, i srazmjenro tome morate sve ostale. I, ponavljam, nije ovdje problem dati radnicima, ali naravno da se spuste stope da se jednostavno rastereti to davanje. Mi imamo, nažalost, najveće stope doprinosa u Evropi pa to je porazno.“

I stručnjaci su saglasni da je Vladino rješenje trebalo obuhvatiti smanjenje opterećenja na plaće, koja su u našoj zemlji enormno visoka. Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić pojasnio je u medijima da će primjena ove odluke uzrokovati rast troškova kompanija za više od 600 maraka po radnom mjestu, jer uključuje i rast doprinosa:

„Sada će minimalna bruto plata sa 1.000 KM porasti na nivo od 1.700 KM. Dakle, ovdje mi ne govorimo samo o povećanju neto plate radnika sa 619 na 1.000 KM nego govorimo i o povećanju naplate doprinosa, ako stopa ostane ista. I to je ono što vjerujem da će biti sporno većini poslodavaca u FBiH.“

Zanimljive analize iznio je i bivši ministar komunalne privrede Kantona Sarajevo Almir Bečarević, koji kaže da će Federalna vlada na povećanju minimalne plaće i porastom obaveza prema državi zaraditi oko 800 miliona KM. Dodaje, namjera je jasna:

„Taj iznos je zaista enorman. Ovo je jedna iskrena odluka koja nije pratila set fiskalnih zakona i jedini cilj ovoga je punjenje budžetskih rupa, odnosno pokušaj Vlade Federacije da nekako namakne novac kako bi u izbornoj godini koliko-toliko povećala penzionerima njihove minimalne penzije.“

I ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da Vladi, koja se hvali da je radila sjajno u prošloj godini, novca nedostaje, ali da nije jasno gdje on nestaje:

„Kada god se pojavi neka potreba za novcem, bilo da je to fiskalna reforma, obnova pruge, povećanje penzija, Vlada odgovara da nema novca ili se ponaša kao da novca nema. Sada kada je trebalo povećati minimalnu plaću, a proporcionalno smanjiti doprinose i poreze, oni se ne smanjuju. Opet, kao da je Vlada u potrebi za novcem, dakle stvarno jedna čudna situacija u kojoj očito nešto novac nedostaje, ali nije jasno gdje on nestaje.“

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine obećala je poslodavcima pomoć, te je najavila da će ovih dana usvojiti program subvencioniranja doprinosa obrtnicima i malim preduzećima da bi sačuvali radna mjesta. Adnan Smailbegović i Faruk Hadžić:

Smailbegović: „Ja vjerujem da oni to još uvijek imaju nešto u svojim glavama, neke ideje kako da to urade i vrlo vjerovatno će od ovih 800 miliona većih prihoda, vjerovatno, nekih stotinjak vratiti ne više, ali i dalje je to strašan udar na troškove rada.“

Hadžić: „Trebamo, ipak, sačekati možda još koji dan, da vidimo kakav će sami sadržaj biti uredbe i da li će Vlada Federacije ići na neku pomoć u smislu indirektnih poreskih poticaja ili direktnih izdvajanja da se smanji ovaj udar na rast poreskih izdataka prema samoj Federaciji BiH.“

Odluka Vlade Federacije o povećanju minimalne plaće na 1.000 maraka, treba naglasiti, važi samo za 2025. godinu. Međutim, mnogi strahuju da će to dovesti do rasta cijena proizvoda, te da će inflacija, “pojesti” veći dio dobitka onih s najnižim primanjima.