Slivinsky: Moramo govoriti o budućnosti, moramo je planirati, razmišljati o Ukrajini nakon rata
"Kada pričamo o budućnosti to je za nas neka vrsta samoterapije. Mi ne možemo da ne pričamo o budućnosti, jer ćemo onda, nekako, na neki način, nestati u sadašnjosti, stvarnosti. Naša stvarnost je jako teška, komplikovana i mi ne govorimo samo o budućnosti, mi je planiramo" - kazao je u razgovoru za Fenu ukrajinski književnik, profesor, prevodilac Ostap Slivinsky.
Slivinsky koji je bio član Organizacionog odbora Kongresa kulture UKRAINE! UNMUTED, koji je od 7. do 9. septembra održan na Državnom politehničkom sveučilištu u Lavovu, komentarišući obiman ,raznolik i u najmanju ruku u postojećim uslovima optimističan program kongresa kazao je da je 2022. godine govoriti o budućnosti bila utopija.
- Tada smo vjerovali, ali nismo mogli ništa isplanirati - kaže Slivinski.
On ističe da u odnosu na prošlu godinu sad postoji više stvari u koje vjeruju, o kojima mogu da razgovaraju.
- Mi ne znamo kad ni kako će se završiti rat, ali smo sigurni da će Ukrajina kao zemlja postojati. I zato ne samo da možemo, nego moramo da razmišljamo kakva će Ukrajina biti poslije završetka rata. Imamo nekoliko konkretnih scenarija kako to može da izgleda. Mi nećemo pričati o onim lošijim. Mi ćemo govoriti o boljim scenarijama. Većina našeg društva živi u stanju ćutanja, izrazitog ćutanja. Mi znamo o čemu mi ćutimo. Mi pričamo o tome da će naša pobjeda značiti da ćemo osloboditi čitav teritorij Ukrajine. Ali mi ćutimo o tome da je moguć i drugi scenario, prema kojem nećemo uspjeti osloboditi sve teritorije koje su bile izgubljene poslije 2014. I taj scenario je isto moguć - ističe Slivinsky.
On kaže da je na proljeće 2022. godine jedan ukrajinski pisac rekao jednu dobru izreku, da je ukrajinski horizont planiranja 15 sekundi. Zato što svakih se 15. sekundi ponavlja mapa zračnih uzbuna.
-Shvatali smo da ako Kijev ne opstane, tad prošle godine, ako neće biti zaštićen, onda većina ukrajinske inteligencije mora pobjeći iz zemlje kao što se to desilo u Bjelorusiji. Većina njihovih intelektualaca, pisaca, umjetnika je u inostranstvu i otamo rade. Sad smo ubjeđeni da ćemo mi imati priliku graditi sve ovdje u Ukrajini i znamo svoje granice -naglasio je Slivinsky.
Govoreći o tome da se tokom kongresa, koji je kongres kulture, razgovaralo i o drugim temama, poput migracija, povratka, ljudskih prava, ekologije, Slivinsky ističe- da je upravo kongres kulture mjesto na kojem treba govoriti o raznim stvarima, koje su važne za budućnost zemlje.
Kad je riječ o napadima na zgrade, objekte kulture u Ukrajini, ističe da postoji evidencija koja se svakodnevno obnavlja, a vode je, između ostalih, ukrajinski PEN, Ministarstvo kulture. Slivinsky napominje da je više od 100 takvih objekata ili gađano ili su srušeni.
federalna.ba/Fena