Slijedi usaglašavanje s nižim nivoima: Još smo daleko od sredstava iz Plana rasta

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Nacrt liste reformi i Nacrt Reformske agende, koja je nužna Bosni i Hercegovini da bi dobila sredstva iz Plana rasta Evropske unije. Slijedi usaglašavanje dokumenta.

Ranije su bile sporne dvije mjere - imenovanje nedostajućih sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, implementacija njegovih odluka i ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Dug je put do prve tranše. A ništa kraći nije ni onaj koji  vodi do članstva u Evropskoj uniji jer nijedan od traženih uslova nije ispunjen.

Zaboravljena, nedogovorena, nepotpuna, pa sa zakašnjenjem u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Reformska agenda, ipak, utvrđena. Tek u Nacrtu.

„U narednim danima svi nivoi vlasti radit će na usklađivanju teksta. Nastavljamo napredak na putu prema EU“, poručila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

Usaglašavanje teksta najteža je vještina za neusaglašenu bh. vlast. U jednu agendu sve želje ne mogu stati. Zato Bosna i Hercegovina i jeste jedina država na Zapadnom Balkanu bez Plana rasta, dok susjedne države uveliko troše prvu tranšu. A ni u sferi pridruživanja Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina se nije proslavila. Evropska unija pružila priliku, ali na domaćem terenu zastoj, kriza i blokada.

„Propustili smo ovu priču o Planu rasta i mnoge druge stvari. Na kraju će, nažalost, građani platiti tu cijenu“, rekao je Džemal Smajić, delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine (SBiH).

Rokovi i sjednice evropskih institucija prolaze, a nedogovoreni reformski zakoni u državnom Parlamentu dalje od dnevnog reda ne mogu.

„Bila je ideja da napravimo još jednu hitnu sjednicu danas, da usvojimo Zakon o sudu, VSTV-u. Kada smo vrlo jasno izvješteni da se neće podržati ti zakoni, onda i nismo potegnuli za tim procesom“, kazao je Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

„To odbacujem kao čistu insinuaciju. To je nefer stvar koju radi HDZ, pokušavajući nama da okači zvono kako smo, navodno, protiv evropskog puta“, istakao je Nenad Vuković, delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine (PDP).

Čović nije htio riskirati pa evropskih zakona na posljednjoj sjednici Doma naroda Bosne i Hercegovine nije ni bilo. No, ostao je Izborni zakon. I brzo, uprkos svim preprekama, stigao u hitnu proceduru. Ali, HDZ je bio brži u izlasku iz sale pa izmjene zakona nisu ni razmatrane.

„Intencija predlaganja Izbornog zakona kroz Dom naroda, a ne kroz Predstavnički dom je bila isključivo u svrhu čuvanja strateškog partnerstva, odnosno, koalicije sa SNSD-om i čuvanje Dodika“, ocijenio je Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine (DF).

„Ne vjerujem da on, zaista, želi Izborni zakon. Mislim da je to samo jedna mrkva kojom se stalno maše i na osnovu koje se svaki put dobijaju izbori u određenom dijelu zemlje“, smatra Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.

„HDZ se pretvorio od, kako su oni voljeli sebe da nazivaju - nosioca evropskih vrijednosti u nosioca i zaštitnika Dodikove blokade evropskog puta Bosne i Hercegovine. To  je prilično nejasna politička strategija“, isakao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine (NiP).

Strategiju ima i SNSD. Osim što godinama koči evropski put, vješto čuva pozicije čak i kad je nepoželjan partner, sada i parlamentarce dijeli:

„Na neke koji žele da usvajaju značajne zakone i neke druge koji žele samo da se poništi izborna volja srpskog naroda“, rekao je Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine (SNSD).

I tako ukrug, od sjednice do sjednice, od zakona do zakona. Mnogo priče i etiketiranja, bez rezultata i odgovornosti. Ostaju samo posljedice, državi i građanima jer je Evropska unija daleko, a u obećanom Planu rasta novca će biti manje za neodgovorne i kasno pristigle.

federalna.ba