Slabe sankcije i stigma - žrtve seksualnog uznemiravanja i silovanja radije šute o traumama

Povećan je broj prijava slučajeva seksualnog nasilja i uznemiravanja, navodi se u podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. Zabrinjava i da je povećan broj prijava za seksualno nasilje nad djecom. Kako bi došlo do smanjenja ovih djela provode se brojne aktivnosti - od dodatnog osiguravanja nekih kritičnih tačaka do prevencije seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Za 9 mjeseci u Republici Srpskoj prijavljeno je 11 krivičnih djela silovanja, od kojih su tri u pokušaju. Skoro pa duplo više nego u cijeloj prethodnoj godini, kada je bilo šest ovakvih prijava. Povećan je i broj žena i djevojčica koje se obraćaju za podršku da bi lakše prijavile ova djela.

„Žrtve se teško odlučuju da to prijave, nažalost. Ne odlučuju se odmah da prijave, nego poslije nekog vremena, kada je procesuiranje posebno otežano. Devet je krivičnih djela za teritoriju koju pokriva PU Banja Luka. To je alarmantan podatak kada ga uporedimo sa prethodnim godinama“, kaže Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene.

Nadaju se u ovom uduruženju da povećanje broja prijava ne znači i suštinski povećanje broja slučajeva, nego da su žene više ohrabrene da prijavljuju, posebno nakon brojnih kontinuiranih kampanja. Jedna od njih je i da budu prijavljivana seksualna uznemiravanja koje žene imaju na radnom mjestu.

„Mi ćemu u okviru naše Gradske uprave imenovati savjetnicu, odnosno savjetnika koji će biti na raspolaganju svim radnicima u Gradskoj upravi i institucijama u slučaju da žele da prijave bilo koji oblik nasilja koji su eventualno doživjeli“, izjavila je Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika Banje Luke.

Sociolozi upozoravaju da je riječ o zabrinjavajućem trendu na koji utječu brojni faktori.

„To su svakako eksplicitni pornografski sadržaij na interenetu koji su nam postali dostupni. To su i duboko ukorijenjeno tradicionalna shvatanja odnosa muškaraca prema ženama, što je posebno karakteristično za tradicionalno društvo kao što je društvo BiH“, objašnjava sociologinja Mirjana Čeko.

Na ovakvo stanje utječe i pravna regulativa zbog koje osobe sklone seksualnom zlostavljanju nisu oštro sankcionisane što im dodatno daje podstrek. Zbog toga i opasnosti od stigmatizacije u društvu, žrtve seksualnog uznemiravanja i silovanja radije šute o traumama.

federalna.ba