"Sinan-begova džamija spomenik pobjede dobra u BiH"

-Kavazović: Otvorenje Sinan-begove džamije znak bosanskohercegovačke obnove, vrijeme je da krenemo drugim putem-

Nadam se da je ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa. Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem, poručio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ u BiH) Husein ef. Kavazović u obraćanju na svečanosti otvorenja Sinan-begove džamije u Čajniču.

Obraćajući se prisutnim vjernicima, vjerskim i državnim zvaničnicima, te gostima iz Republike Turkiye i drugih susjednih država, reisul-ulema je podsjetio kako je Sinan-begova džamija spadala među deset najmonumentalnijih potkupolnih džamija u bivšoj Jugoslaviji.

Također, ova džamija je po svojoj arhitekturi i umjetničkom ukrasu, te uređenosti građevinske cjeline, spadala u sami vrh bosanskohercegovačkih džamija, uz Aladžu u Foči, Ferhadiju u Banjaluci, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu i nekoliko drugih.

„Sve od kako je izgrađena 1570. godine do 1992. stajala je uspravno, zanosna i ponosna u svojoj ljepoti i dostojanstvu, vršila svoju ulogu i ljude odgajala na visokim moralnim načelima i visokim načelima kulture“, naveo je reisul-ulema.

Istakao je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se ova zemlja uzdizala visoko i dosezala same vrhove svjetske civilizacije i kada su njome upravljali njeni velikani Mehmed-paša Sokolović, Ferhat-paša Sokolović, Sinan-beg Boljanić i njegov brat Husejn-paša, koji je sagradio džamiju u susjednim Pljevljima, i njima slični, kada su Bosnom strujali povoljni vjetrovi i život pulsirao u punom jeku, odvijao se u miru i obilju mnogom.

„Džamiju je izgradio čovjek ovoga kraja i uvakufio je za opće dobro. Napominjem da su u našoj zemlji svoja dobra uvakufljavali i izdvajali za dobrotvorne svrhe samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a budući je sin ove zemlje, u kojoj žive različite vjerske zajednice, na svom vakufu dao je izgraditi i pravoslavnu crkvu, kako to nalazimo u historijskim dokumentima. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim građevinskim objektima, minirana i potpuno porušena. Bosna je tada doticala dno i na njenoj površini isticali su se ljudi s dna, čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena kada su Bosnom upravljali graditelji, moralne veličine, dobrotvori i humanisti; porušena je kad su na nju nasrnuli mračni i destruktivni ljudi, skloni zlu, srcā ispunjenih mržnjom“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako se nada da je "ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa".

„Danas Čajniču poklanjamo ovaj arhitektonski dragulj. Činimo to s radošću i otvorenog srca. Ovaj dragulj pripada cijelom gradu, svakom njegovom stanovniku, i cijeloj Bosni. Vjerujem da će od danas život u ovom mjestu biti drukčiji, slađi i sadržajniji i da će on gradu privući mnoga dobra i berićete i da će se životna krivulja nastaviti kretati prema gore, prema životu, a ne prema smrti. Stoga, uživajte u ljepoti ovog objekta i brinite se o njemu. I nemojte dozvoliti da džamija bude sama, jer naša tradicija kaže da su na svijetu trojica samci: Kur'an u kući iz kojeg se ne uči, džamija u mahali u kojoj se ne klanja i dobar čovjek u pokvarenom društvu“, kazao je reisul-ulema.

“Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem. Možda za nas još ima nade. U našoj različitosti leži i najveće bogatstvo naše zemlje. Znao je to Sinan-beg na kraju 16. stoljeća kada je sagradio džamiju i dao sagraditi crkvu. Njegova namjera je bila da integriše ljude u ovoj kasabi, a ne da ih dijeli i drži u zavadi. Pitam se možemo li da nas išta naučiti od Sinan-bega, ako nismo kadri učiti jedni od drugih", rekao je Kavazović.

Muslimane je pozvao da džamiju posjećuju, u njoj obavljaju namaz, moralno se oplemenjuju i čine ono što je Bogu drago.

„Nemuslimane pozivam da je poštuju i uživaju u njenoj ljepoti, i čuvaju njenu svetost onako kako čuvaju svetost svoje bogomolje. Od sada, pa dovijeka. Munara ima ukupno 114 stepenica, koliko ima i sura u Kur'anu. Eto, neka i to bude razlogom pijeteta prema njoj“, kazao je reisul-ulema Kavazović, zahvalivši svim koji su dali doprinos u ponovnoj izgradnji džamije, posebno turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, truskom narodu i predstavnicima Direkcije vakufa Republike Turske.

-Celebi: Vrata Sinan-begove džamije uvijek će biti otvorena kao simbol mira-

Zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske Hayrullah Celebi, obraćajući se na svečanosti otvorenja Sinan-begove džamije u Čajniču, poručio je kako će vrata ove džamije uvijek biti otvorena kao simbol mira, spokoja i ljubavi.

Uz prisustvo velikog broja zvanica u Čajniču je danas upriličena svečanost otvorenja ponovo izgrađene Sinan-begove džamije, koja je do temelja srušena 1992. godine, a ponovo podignuta protokolom između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske.

"Sinan-begova džamija nije samo mjesto molitve već i važan dio našeg kulturnog i historijskog naslijeđa. Stoljećima je simbol bratstva, mira i tolerancije na ovim prostorima, to je ojačalo naše jedinstvo i solidarnost. Danas, oživljavanjem ovog svetog hrama, jačamo vezu s našom prošlošću i ostavljamo važno važno naslijeđe budućim generacijama", poručio je Celebi.

Podsjetio je kako je Sinan-begova džamija samo jedna od brojnih bogomolja porušenih od strane srpskih snaga tokom protekle agresije te kako u slučaju ove džamije nije ostao kamen nad kamenom.

"Radovi na rekonstrukciji su završeni prema izvornim ostacima i na temeljima srušene džamije. Ručno crtani radovi enterijera vratili su vjekovni duh džamije i njen originalni izgled", rekao je Celebi, te dodao:

"Ponovno otvaranje Sinan-begove džamije za molitvu dodatno će ojačati veze prijateljstva i bratstva između dviju zemalja i odigrat će važnu ulogu u prenošenju naše vjere i kulture na buduće generacije. Vrata naše džamije će uvijek biti otvorena kao simbol mira, spokoja i ljubavi."

Naglasio je da će Direkcija vakufa Turske i dalje biti uz građane Bosne i Hercegovine i nastaviti sa svojim aktivnostima pod vodstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

"Zahvaljujem se Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine, našim arhitektima, inženjerima, tehničkom i administrativnom osoblju koji su doprinijeli u realizaciji ovog projekta", zaključio je Celebi.

Džamija je prvi put sagrađena 1570. godine na inicijativu Sinan-bega Boljanića, zeta velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića, a zbog svojih historijskih i umjetničkih vrijednosti uvrštena je na listu svjetske baštine kao spomenik prve kategorije.

Kroz historiju je doživljavala sudbinu ostalih džamija u Bosni i Hercegovini, a posljednji put potpuno je srušena 8. juna 1992. godine. Njena obnova počela je nedugo nakon polaganja kamen-temeljca 2016. godine, a sredstva je osigurala Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Generalne direkcije vakufa Republike Turkiye. Radove na izgradnji i obnovi džamije u Čajniču izvodila je turska firma "Sama Insaat" iz Burse.

Pored džamije, obnovljeno je i turbe u dvorištu u kojem se nalaze dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-beg i njegova supruga Šemse-kaduna, kao i turbeta van harema u kojem su njihovi potomci.