Šest godina MRD-a – u novoj postavci naizgled jedan običan predme

Djetinjstvo velikog broja djece prekinuto je tokom agresije na BiH. Svjedoči tome i Muzej ratnog djetinjstva koji već šest godina, koliko postoji, pokušava očuvati vrijednost materijalnih stvari, ali poslužiti i kao opomena. Važno je to jer u 21. stoljeću svjedočimo ratu u Ukrajini, sa kojom se nastoje ojačati veze i različitim kulturnim postavkama ispričati iskustva onih koji su djetinjstvo proveli u ratnoj zoni.

Muzej ratnog djetinjstva izlaže više od 5.000 predmeta i svoju postavku rotira na godišnjem nivou, a broj posjetilaca je već prešao 100 hiljada od osnivanja. Preživjeli i porodice onih koje doniraju dio svog identiteta kroz igračke, komade odjeće ili svakodnevne sitnice, postaju svjedocima težine ratnih sukoba u formi ljudske priče. Snagu tog poklanjanja možemo vidjeti i na jednom od predmeta nove postavke – džezvi.

„Taj osjećaj da će se moći popiti kafa zajedno, da će se moći ponovo vidjeti, provoditi vrijeme skupa je nešto što je davalo nadu, davalo snagu.“ – istakla je Mia Babić, koordinatorica za Komunikacije i sadržaj u MRD.

Projektna menadžerica MRD-a Mirela Geko ističe kako nam se može činiti da je to jedan običan predmet, ali za osobu koja je donirala taj predmet i za muzej ratnog djetinjstva – to je sve.

Osim postavke, publika ima priliku da sasluša iskustvo predstavnica ureda Muzeja u Ukrajini koji ne zaustavlja rad uprkos agresiji. Cilj saradnje sa Ukrajinom nije samo biti dokumentom historije, već pokazati suosjećanje i svojevrsnom edukacijom.

„Ostajemo prisutni u toj zemlji i želimo da otvorimo i stalnu postavku u Kijevu, te mislim da je Muzej ratnog djetinjstva našao način da daje svoj doprinos u ovom trenutku, ostajemo posvećeni dokumentaciji novih priča i eksponata u Ukrajini.“ – rekao je direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović.

Do sada su izlagali na međunarodnom nivou, a do 2030. godine su postavili cilj - kreirati najobuhvatniju svjetsku kolekciju o iskustvu odrastanja u ratu. Nada je da će snaga tih priča doprinijeti ozdravljenju društva i negirati opciju rata kao legitimno političko sredstvo.

federalna.ba