Šešić: Krucijalno u filmu je sposobnost autora da uspostavi emotivnu vezu sa gledateljima

Ovogodišnji Takmičarski program - Dokumentarni film 29. Sarajevo Film Festivala u izboru selektorice Rade Šešić donosi 20 filmova, koji između ostalog pokreću razgovore o pitanjima značajnim za sve nas - današnjici života, ličnim pravima, ratnim ranama ili posljedicama turbulentnih društvenih promjena.  

Ove godine na taj festivalski program prijavljeno je 230 filmova.

- To nam govori kako je program zaista kompetitivan, kako samo ono što ima vrhunski kvalitet, što je najzanimljivije, relevantno, originalno i autorski snažno može ući u program - podvukla je u intervjuu za Fenu Šešić.

Govoreći o izabranim filmovima, istakla je da govore o doživljaju doma, ekonomskom sistemu, lošim uslovima rada i gospodarenja, preispituje se koncept demokracije i uloga pojedinca u društvu, traga za odgovorom na pitanje može li se zločin mentalno prevazići i propituje načine na koje se borimo za naša lična prava kao što su pravo da živimo po propisima naše vjere, pravo da istražujemo vlastitu seksualnost.

- Dokumentarni filmovi nam zaista mogu otvoriti oči i pokrenuti razgovore o pitanjima koja su značajna za sve nas. Deset od dvadeset izabranih filmova režirale su žene, a puno veći broj filmova su producirale što nam govori koliko su ustrajnije u filmskoj proizvodnji kada je riječ o niskobudžetnoj produkciji, o djelima u koja se ulaze po deset a ponekad i više godina, koliko su žene sposobne podnijeti rizik jer za dokumentarac se nikada ne zna kako će na kraju izaći. Tu život kroji skoro podjednako koliko i sam autor. Ponekad se nakon višegodišnjeg istraživanja mora odustati jer se životne okolnosti promjene, junaci filma odustanu od snimanja ili se njihov životni put posve promijeni pa etički više nije u redu da se film prikaže - podvukla je Šešić.

Selektorica Takmičarskog programa - Dokumentarni film Sarajevo Film Festivala smatra da dokumentarni film ima višestruku ulogu: i kao filmsko djelo koje reflektira život kakav jeste ali i kao djelo koje u neku ruku korigira život i poziva na odgovornost, proziva određene ljude ili institucije, postavlja na stol teška pitanja o kojima se treba razgovarati.

- Recimo film "Šutnja razuma" autorice Kumjane Novakove koji govori o ratnim stradanjima žena iz Foče, o zlostavljanjima i ponižavanjima, aktualizira nešto o čemu se već govorilo no sada je temi pristupljeno na drugačiji, vrlo originalan i kreativan način. Vjerujem da će nakon svjetske premijere u Sarajevu ovaj film puno putovati po svijetu - istakla je.

Govoreći o filmovima koje ćemo moći pogledati u okviru ovogodišnjeg SFF programa Dokumentarni film, Šešić je istakla da autori razmišljaju izvan limita tradicionalne forme.

- Imamo filmove koji su krajnje konceptualno zamišljeni i minuciozno, do najsitnijeg detalja ostvareni, filmove koji istražuju nove forme pripovijedanja pomoću vrlo inventivne upotrebe digitalnog jezika. Imamo nekoliko vrsnih filmova koji znalački prepliću različite discipline; socijalne medije i film, slikarstvo i pokretne slike, igranu i dokumentarnu texturu, animaciju, grafičke intervencije unutar slike - kazala je Šešić.

Ona je istakla da autori odvažno eksperimentiraju i pomiču granice uobičajenog i očekivanog te da taj postmodernistički pristup "posuđivanja" stilskih obilježja iz različitih umjetničkih disciplina i stvaranja vlastitog izražajnog jezika je odlika nekolicine novih autora koji donose svježinu i originalnost.

Komentirajući koliko je aktuelni trenutak važan u stvaranju dokumentarnog filma, Šešić je navela da autori reflektiraju stvarni život oko njih, govore o onom što se događa u njihovim zemljama, u njihovim okruženjima.

- Naš program često uključuje hrabre i provokativne filmove koji se usuđuju postaviti suštinski bitna pitanja i potiču na daljnje traženje odgovora. Recimo film koji otvara takmičarski program "Mi nećemo nestati" Alise Kovalenko, dolazi iz Ukrajine i govori o grupi mladih ljudi koji su prije rata planirali otići na Himalaje. Imaju li mladi još snage i mogućnosti planiranja svoje budućnosti, mogu li se nadati da će ostvariti neke snove koji nisu vezani za užasni rat i okupaciju. Drugi ukrajinski film mlade Marte Smerechynske "Aloja, fikus, avokado i šest zmajevaca" postavlja pitanje koje je univerzalno jer se odnosi na stotine hiljada migranata u svijetu: kako odlučiti šta ponijeti sa sobom a šta ostaviti kod kuće kada ste prisiljeni napustiti svoj dom. Tema bliska i mnogim Sarajlijama i ostalima iz Bosne i Hercegovine koji su tokom rata odlazili iz zemlje, mnogi zauvijek - navodi Šešić govoreći o filmovima iz konkurencije.

Film autorice Eylem Kaftan dolazi iz Turske i zove se "Dan, 365 sati" preispituje nasilje, sexualno zlostavljanje unutar porodice. Mogu li se kćerke oduprijeti očevima, nasilnicima i dovesti ih pred sud u patrijarhalnoj zemlji?

Šešić ističe da ova i druga pitanja postavljaju dramatični, uzbudljivi i izuzetno dobro režirani dokumentarci koji dolaze iz mnogih zemalja, od Gruzije i Ukrajine, preko Mađarske i Rumunije pa sve do Kosova i Sjeverne Makedonije, ukupno iz 14 zemalja.

Kada je riječ o tome koliko je ličnog senzibiliteta prisutno pri izboru filmova, ona smatra da osoba koja je selektor oboji svojom osobnošću na neki način izbor filmova no to se više odnosi na razumijevanje same filmske forme, na nastojanje da se dokumentarni format podrži i razvija.

- To znači da moj izbor podržava autorske intencije da experimentiraju, da budu hrabri u izboru i upotrebi filmskog jezika. Film je živa materija kao i jezik u književnosti, razvija se, ulaze novi elementi. U posjednje vrijeme elementi socijalnih medija, konceptualne umjetnosti, dokumentarno, igrano, animirano - sve se to prožima - podvukla je Šešić.

Ona ističe da u estetsku kategoriju ne ulazi ukus, sviđanje - ovaj film mi se sviđa a ovaj ne, da toga nema u profesionalnom radu.

- Imaju estetske kategorije koje se razmatraju a ukus to nije. Nastojim pružiti raznovrstan program ne samo tematski, narativno već i stilski. Pokušavam autorima dati podršku i kada rade film esej ili cinema verite, ili žanrovsku kombinaciju hybrid filma. Imali smo filmove za koje su autori rekli- to je doku western, ili doku krimi priča, sve to ulazi u dokumentarnu kategoriju. I želim poručiti autorima da sve dok se služe istinom u dokumentarnom filmu, znači dok ne dovode u pitanje istinitost podataka, ljudi i događaja, svi kreativni filmski načini obrade pripovijedanja određene priče su dozvoljeni - podvukla je.

Selektorica Takmičarskog programa - Dokumentarni film 29. Sarajevo Film Festivala Rada Šešić naglašava da su ove godine na programu i prekrasni kratki dokumentarci - neke su napravili veterani filma Miroslav Mandić iz Sarajeva/Slovenije, film "Zagrljaj" i Boris Poljak iz Splita, film "Horor Vacui" koji su napravili filozofske refleksije života oko nas. Šešić ističe i mlade autore kao što su Sara Jurinčić, film "Valerija" iz Hrvatske te vizualni umjetnik Bojan Stojčić iz Sarajeva, "Hope Hotel Fantom", koji su pronašli vrlo kreativan, originalan način da pristupe temama koje ih zanimaju.

- Ono sto je krucijalno u dokumentarnom kao i u svakom drugom filmu je sposobnost autora da uspostavi emotivnu vezu sa gledateljima. Autor nas veže za svoj film ne samo intelektualno već i emotivno i to je ono što se dugo pamti i ostaje urezano u sjećanje dugo nakon gledanja dobrog, snažnog filma - podvukla je Rada Šešić u razgovoru za Fenu.  

Program Takmičarskog programa - Dokumentarni film održavat će se u Cineplexx kinu od 12. do 18. augusta.

federalna.ba/Fena