Brammertz: Negiranjem genocida stavlja se teret na pleća budućih generacija

Za Dnevnik D govorio je Serge Brammertz, glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove.

„Dosta je urađeno, ali se mnogo toga još mora uraditi“, kazao je na početku Brammertz. Počinitelji poput Mladića i Karadžića su presuđeni, mnogo je žrtava ukopano, za dosta njih se još traga, a negiranje genocida svakodnevno vrijeđa nikad zaliječenu ranu Bosne i Hercegovine.

Na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Brammertz dolazi s porukom „da se slave preživjeli“, kaže kako se mora slaviti život i priznati ono što je izgubljeno.

„Puno je toga urađeno, ali kažem, bit ću veoma otvoren u odnosu na obavezu međunarodne zajednice da se bori protiv slavljenja. Zaista ne možemo živjeti u regionu gdje su ljudi presuđeni za masakar hiljada muškaraca, dječaka, a da su heroji u svojim zajednicama. Treba nam jača reakcija. Govor mržnje i negiranje genocida mora biti kažnjeno kao što je to u drugim evropskim državama. I puno se treba učiniti“, rekao je Serge Brammertz.

Glavni tužitelj kaže kako su slavljenje i negiranje prisutni u mjeri koju nije mogao ni zamisliti, te da je bio „optimističniji prije 15 godina kada nije bilo tog javnog govora o slavljenju, veličanju, gdje političke stranke to nisu smatrale kao čast, da u svojim redovima imaju presuđene zločince“.

„Znate kao društvo i kao region ne možete se složiti sa greškama prošlosti, ali kako ići naprijed, kako tražiti i graditi budućnost - oni neodgovorni političari, koji to rade svakodnevno, zaista stavljaju teret na pleća budućih generacija. Vidimo da su knjige u školama različite. Mlade generacije zaista dobivaju pogrešnu sliku odgovornosti prošlosti“, dodao je Brammertz.

Negiranje, kao posljednja faza genocida, opasna je, ali i bolna. Brammertz u intervjuu objašnjava kako rekacija političara u regionu mora biti jača, ali i reakcija Međunarodne zajednice. Naime, pretenzije za Evropom nose i zahtjev za poštivanjem evropskih vrijednosti, navodi, a to je vladavina prava, kao jedna od najvećih evropskih vrijednosti, odgovornost, te prihvatanje istine o prošlim odgovornostima.

Da li je tribunal u Hagu završio svoj posao kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Brammertz je rekao: „161 optuženica je do sada podignuta. Nemamo nijedan otvoreni predmet u Hagu. Dakle, naša glavna aktivnost je dati pomoć nacionalnim vlastima. Rad Međunarodnog suda je samo jedno poglavlje ove čitave priče. Mi smo uradili svoj dio, sada je na državama da urade svoje. Kažete da to traje dugo. Da, to jeste tačno. Imamo stotine slučajeva koje moraju proći kroz suđenja, ali mi trebamo dati sada podršku nacionalnim sudovima, uglavnom u vašoj zemlji. Naredne godine u julu naš mandat završava. Nadamo se da će se produžiti mandat mehanizma. Idalje imamo važnu ulogu da damo podršku nacionalnim sudovima. Imamo idalje 10 miliona dokumenta u sudu, u Hagu, i moramo i dalje podnositi izvještaje New Yorku, ponekad Briselu o onome šta je dobro i gdje su neophodna poboljšanja“.

Dalje je Brammertz govorio o revidiranju baze podataka, te dokaza koji nisu korišteni u Hagu, „jer se tiču pojedinaca na srednjem i nižem nivou kada je u pitanju politička vojna važnost“. Kazao je kako se njegov tim redovno sreće sa domaćim tužiteljima kako bi radili na predmetima „da revidiraju dokaze, da se pripremi istražni plan, da li treba neki dodatni dokaz, da se može podržati optužnica. Tako da je to ad hoc inicijativa u odnosu na specifičan predmet zbog kojeg smo prebacili hiljade i hiljade stranica partnerima u regionu“.

Ratni zločin ne zastarjeva. Ipak, generacije koje tragaju za svojim najmilijim i čekaju pravdu umiru u onom prirodnom biološkom procesu, ne dočekavši pravdu i istinu. „Vrijeme ne pomaže“, kazao je Brammertz, te nastavio:

„Svjedoci umiru, a roditelji čiji sinovi su ubijeni umiru, a da ne znaju gdje su njihovi posmrtni ostaci - to zaista slama srce. Mi insistiramo i pozivamo sve vlade regiona da stavljaju veći akcent na potragama za nestalim. Uvijek je neko ko zna nešto, ko zna gdje se ta tijela nalaze, a nadamo se, dok možemo razumjeti da postoji neslaganje po pitanju krivičnog gonjenja ratnih zločinaca, bar se nadamo da će se sve vlade složiti, da će bar tragati za tim nestalim - zajednički, ali možda sam opet samo optimista razmišljajući da je to moguće. Nažalost, čak i potraga za nestalim je politizirana“.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Federalnaba (@federalnaba)

Na samom kraju, glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, Serge Brammertz, poručio je novim generacijama, ali i svima onima koji ne vide i zatvaraju oči na istinu:

„Mi uvijek preporučujemo novim generacijama, nažalost one su pod uticajem političkih lidera, idite na internet stranicu, idite u infocentre, pogledajte transkripte, pogledajte svjedoke, preživjele, pogledajte presude. Tamo ćete naći da ono zašto su presuđene osobe u Hagu je upravo suprotno od onoga da su oni heroji. Niko nije osuđen zato što je pomagao svojoj zajednici. Oni su presuđeni zbog kršenja ženevskih konvencija, jer su naredili pogubljenje zatvorenika, jer su naredili vojnicima da koriste seksualno nasilje kao oružje, jer su uništili crkve, džamije, privatna domaćinstva, uništili su, raselili ljude. Ti ljudi nisu heroji i svi koji žele znati istinu, pogledajte arhive mehanizma, pogledajte svjedočenja, transkripte, presude, kako biste bolje razumijeli šta se dešavalo u prošlosti“.

Cijeli intervju možete pogledati u priloženom videu.

federalna.ba/A.D.