SEJDIĆ ZA FR: Romska populacija je dovedena u situaciju da je ispod svake granice siromaštva

Intervju prije 3 mjeseca

Razgovarala Amra Ličina

Romi su najveća od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini i na njenim prostorima su prisutni vise od 600 godina. Ipak, i dalje je živa stigma vezana za ovu manjinsku grupu, što se pretočilo u zlostavljanje i loše životne uslove širom zemlje. Prema specijalnom izvještaju o položaju Roma Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, značajne romske zajednice žive u Brčkom, Bijeljini, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Kaknju, Prijedoru, Zenici i Tesliću. Postotak zaposlenih Roma je izuzetno nizak, u Federaciji BiH i Brčko distriktu ih je oko jedan posto te manje od tri posto u Republici Srpskoj. Nedostatak pristupa obrazovanju i slabe vještine povećavaju diskriminaciju na tržištu rada. Prema podacima UNICEF-a, samo 69 posto romske djece završi osnovno obrazovanje u BiH u usporedbi s 98 posto ostatka populacije. Nepohađanje škole i nezaposlenost ostavljaju mnoge Rome bez zdravstvenog osiguranja. Romska udruženja procijenjuju da tek između 60-70 posto romske populacije u BiH ima pristup zdravstvenoj zaštiti. Sveobuhvatna posljedica ovoga je da je međugeneracijsko siromaštvo Roma u BiH izuzetno visoko. Romska djeca su zbog toga postala najrizičnija grupa u BiH, a diskriminacija romske djece postala je prepreka na svim poljima društva. O položaju Roma u Bosni i Hercegovini, za Radio Federacije govori aktivista romskog nevladinog sektora i predstavnik Romskog informativnog centra "Kali Sara" iz Sarajeva Dervo Sejdić.

U uvodu su navedeni neki od  statističkih  pokazatelje položaja Roma u Bosni i Hercegovini. Međutim i u tim šturim podacima vidljivo je da je položaj Roma u BiH težak?

„Ako kompariramo situaciju prije nekih 10 – 15 godina onda ćemo vidjeti da ima značajnog pomaka, ali da se može pričati o zadovoljstvu, daleko je od toga. Dakle država Bosna i Hercegovina kroz strategije i akcione planove za socijalnu inkluziju Roma implementira te strateške politile i rekao bi dektorske politike u procesu obrazovanja, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite, naravno ravnopravnost spolova i ovo što je sad tendecija EU kako to oni nazivaju antidžipsizam, ja bi rekao antiromizam . Dakle pojava antiromizma je vrlo rasprostranjena u BiH i cijeloj Evropi. Sad je preporuka evropskog Vijeća i EU da se što više fokusiramo na taj segment, naravno uz promociju kulture, tradicije i jezika Roma sa uključenjem mladih, obrazovanih kadrova romske populacije. Lijepo je sve to sročeno, ali to treba provesti u stvarnost. Realnost u BiH govori o nečem drugom. Od te političke krize u kojoj se cijela država nalazi i nekoliko godina unazad, romska populacija je dovedena u situaciju da smo na granici ili bolje rečeno ispod granice siromaštva. Što u ranijem periodu nije bilo. Sa druge strane u BiH potreba za radnom snagom. Mi Romi smo vidjeli tu potrebu kao našu šansu u smislu zapošljavanja kod poslodavca ili samozapošljavanja, međutim na našu žalost to nije slučaj kada su u pitanju Romi. Dakle diskriminacija u sferi zapošljavanja od stereotipa, predsrasuda da su Romi neradnici, da ne žele da rade, da su aljkavi. Mislim da svi oni koji tako razmišljaju i nose te stereotipe nisu u pravu, jer nisu upoznali činjenice, a s tim nisu ni upoznali Rome, posebno ne Rome radnike. Međutim realnost bosansko hercegovačka je takva da još vrlo teško nalazimo posao, da još imamo otežan pristup uslugama zdravstvene zaštite. I tamo gdje ostvarimo određeni vid zdravstvene zaštite, onda se susrećemo sa drugim problemom, a to je nekvalitetna zdravstvena zaštita, nepotpuna zdravstvena zaštita ili moramo dio zdravstvene zaštite plaćati, a onda se to vraća na socijalnu situaciju unutar porodice koja u prosjeku ima 4 -5 članova bez zaposlenja i redovnih primanja. Onda sami možete pretpostaviti u kojoj je situaciji ta zdravstvena zaštita. Mislim da sve ove neke politike hajde da kažem koje bi bile prosperitetne za romsku zajednicu ne sprovode se u omjeru u kojem bi trebalo ili moglo da se provode, upravo zbog tih političkih previranja, kriza koje proizvode opet druge socio i ekonomske krize.“

Radio Federacije BiH intervju
Preporučeno
IN MEMORIAM Josip Pejaković – Glumac, Čovjek

Travnik, 1948. – Sarajevo, 2025. Otkako je objavljena vijest da je umro glumac Josip Pejaković, pojavilo se na...

Sport 1, 18.07.2025.

Nogometaši Željezničara i Borca završili svoj evropski put već u prvom pretkolu Konferencijske lige Naš najbol...

Old Rail Trail - atraktivna ruta za cikloturizam novi turistički brend SBK
Otvoreni program prije 2 sedmicu

Evropska unija bespovratnim sredstvima, u okviru "EU4Business", zajedno sa partnerima iz lokalne zajednice sud...

Večernji radio razgovori, 16.07.2025.

Večerašnji gosti u studiju bili su bračni par Sađa i Željko Majstorovuć, divni gospodin i gospođa, profesorica...

Ljeto u Gradskoj biblioteci Zenica od 15.jula do kraja augusta
Otvoreni program prije 2 sedmicu

Gradska biblioteka Zenica i ove godine tokom školskog raspusta, a u sklopu manifestacije “Ljeto u biblioteci”...

„Ljeto na Federalnoj“ – nova emisija na FTV
Otvoreni program prije 2 sedmicu

Federalna televizija od nedjelje 20.jula u 17 :00 započinje emitiranje nove mozaičke emisije koja je zamišljen...