Sastanak Witkoffa i Putina o mogućem priznanju Krima

Glavni izaslanik Bijele kuće za Rusiju sastao se s predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, donoseći prijedlog za mir koji predstavlja veliki zaokret u američkoj politici - priznanje ruskog zahtjeva za Krimom, ukrajinskim poluostrvom.

Ovaj prijedlog su američki zvaničnici prvi put podijelili nakon pregovora u Parizu prošle sedmice. To je jedan od prijedloga koje je Steve Witkoff trebao iznijeti Putinu tokom razgovora u petak, javlja Radio Slobodna Evropa. 

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u četvrtu godinu, a ovaj plan predstavlja pokušaj Washingtona da prekine zastoj u pregovorima za zaustavljanjem najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ovo je također veliki zaokret u politici, posebno u pogledu statusa Krima, koji je Moskva okupirala, a zatim tvrdila da je anektirala 2014. godine.

Osim malog broja zemalja, aneksija nije priznata nigdje u svijetu. Američka politika od tada – uključujući i Trumpov prvi mandat – odbacuje ruske tvrdnje.

Američki prijedlog su za Radio Slobodna Evropa opisale evropske diplomate, a bivši američki diplomata potvrdio je suštinu prijedloga.

Što se tiče Krima, američki plan poziva na "de jure" – suštinski pravno – priznanje ruskog prava na poluostrvu.

Pored toga što je veliki zaokret za Sjedinjene Američke Države (SAD), ovo bi bila velika pobjeda za Putina. Njegova popularnost je porasla među Rusima nakon 2014. godine, kada je naredio tajnu invaziju na Krim i kasnije aneksiju.

Američko priznanje aneksije bio bi veliki udarac za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i većinu Ukrajinaca, za koje je ruska tvrdnja dio šire kampanje za poništavanje suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine.

Nakon što je američki prijedlog počeo kružiti prošle sedmice, Zelenski je jasno dao do znanja, u privatnim i javnim izjavama, da će odbiti priznanje Krima. To je dovelo do toga da se američki sekretar za državnu sigurnost, Marco Rubio, iznenada povukao iz daljih pregovora u srijedu u Londonu.

"Nema o čemu da se razgovara. To je naša zemlja, zemlja ukrajinskog naroda", rekao je Zelenski u srijedu. 

Istog dana Trump je na društvenim mrežama sugerisao da postoji fleksibilnost za ukrajinsku vladu ukoliko američki prijedlog bude nastavio.

Također je naveo da su Ukrajinci trebali da se bore kada je Rusija poslala trupe na Krim 2014. godine.

U intervjuu za Time magazin objavljenom u petak, Trump je tvrdio da će "Krim ostati u Rusiji".

"Zelenski to razumije," citiran je, "i svi to razumiju, jer je to već dugo s njima."

Trump se također osvrnuo na rusku pomorsku prisutnost na poluostrvu Crnog mora. Sevastopolj, koje je bilo mjesto poznate bitke iz Drugog svjetskog rata, bilo je matična luka sovjetske Crnomorske flote, a kasnije su ga zajednički koristile i ruska i ukrajinska flota.

Nakon što je Rusija zauzela Krim, preuzela je potpunu kontrolu nad Sevastopoljom. Međutim, u posljednjim godinama, ukrajinske snage su prijetile i napadale ruske brodove tamo, prisiljavajući ih da se premjeste na druge lokacije u Crnom moru.

"Imali su svoje podmornice tamo mnogo prije bilo kojeg perioda o kojem govorimo, dugi niz godina. Ljudi u Krimu uglavnom govore ruski", citiran je Trump.

Ostali elementi američkog prijedloga uključuju blokiranje ukrajinske aspiracije za članstvom u NATO-u i "de facto" priznanje ukrajinskih teritorija koje trenutno okupira Rusija, uključujući dijelove Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporožja.

Također se poziva na vraćanje dijelova regije Harkiv pod ukrajinsku kontrolu, jamstvo nesmetanog pristupa Ukrajine rijeci Dnjepr i povratak nuklearne elektrane Zaporožje pod ukrajinsku kontrolu uz uvjet da SAD potom njome upravljaju i snabdijevaju energijom i Ukrajinu i ruske okupirane regije.

Isključivanje članstva u NATO-u također predstavlja problem za Ukrajinu, jer je to politički cilj zapisan u ustavnoj osnovi.

Prema tvrdnjama evropskog diplomate, element američkog prijedloga koji nije kružio jeste povlačenje SAD-a od ideje da Zelenski što prije održi nove predsjedničke izbore.

Zelenski je izabran 2019. godine sa velikom većinom.

Međutim, Kremlj tvrdi da je njegov mandat sada nelegitiman jer je ratno stanje proglašeno nakon izbora u februaru 2022. godine, što je spriječilo održavanje novih ukrajinskih izbora.

U javnom sukobu početkom godine, zvučalo je da je Trump prihvatio ruske argumente, nazivajući Zelenskog "diktatorom" i zahtijevajući da održi nove izbore.

Trump je od tada ublažio retoriku oko izbora. Ipak, ukrajinska vlada je tiho poduzela korake kako bi se pripremila za mogućnost održavanja izbora kasnije ove godine.

"Putinu je ponuđeno gotovo sve što je želio da uzme, dok Ukrajini nije ponuđeno praktično ništa. Nema ustupaka", rekao je Oleksandr Khara, ukrajinski vojni analitičar, za Current Time.

"Očigledno je da Rusija nije sposobna da uzme cijelu Ukrajinu ili da promijeni vlast u Ukrajini i to se neće promijeniti uskoro", rekao je. "Ruski napredak na istoku dolazi uz velike gubitke, i to ne znači da postoji stvarna mogućnost pobjedničkog ishoda nad Ukrajinom. Ali postoji vrlo različita stvarnost u Trumpovoj glavi."

federalna.ba/Fena