Rusi zauzeli najveću europsku nuklearku

Deveti je dan od ruske invazije na Ukrajinu. Ruske vojne snage zauzele su  nuklearnu elektranu u Zaporižju, najveću u Europi. Zauzimanju je prethodio napad u kojem je zapaljena jedna obližnja zgrada. Cijeli svijet sa zebnjom prati razvoj situacije i osuđuje suludi napad na nuklearno postrojenje. Moskva je za napad optužila ukrajinske sabotere. Zelenski je upozorio da je ruski napad na nuklearnu elektranu u Zaporižju mogao prouzročiti nesreću kao šest Černobila.

Sukobi oko velike nuklearne elektrane Zaporižje potvrda su da je cijela Europa ugrožena - Ukrajinci i Rusi međusobno se optužuju.

Noćas smo postali dodatno svjesni takve mogućnosti kad su izbile žestoke borbe oko Zaporižja, najveće nuklearne elektrane u Europi.     Unatoč tvrdnjama stručnjaka da su nuklearni reaktori u njoj "dobro zaštićeni", scene vatre i intenzivnog granatiranja jedne od zgrada u kompleksu svakako su šokantne - naročito nakon što se već danima priča upravo o nuklearnoj opasnosti nad Europom.  Na opasnost od nuklearne katastrofe u Europi a i šire u video poruci upozorio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski:  

„Europljani,  molim vas probudite se , recite svojim političarima – ruske snage gađaju nuklearnu elektranu Zaporižje kod  grada Energodara. Tamo je šest nuklearnih reaktora – šest. U Černobilu je bio samo jedan reaktor koji je eksplodirao. Upozoravamo  sve:  nijedna zemlja osim Rusije nije nikada granatirala nuklearne reaktore. Ovo je prvi put u našoj povijesti, prvi put u povijesti čovječanstva. Ta teroristička država sada provodi nuklearni teror“ – istakao je Zelenski.

Lokalne ukrajinske vlasti jutros su objavile da su ruske vojne snage zauzele nuklearnu elektranu u Zaporižju na jugoistoku Ukrajine. Nije bilo mrtvih i ozlijeđenih, a ni povećane radijacije. Napominju da je zgrada koja je gorjela kompleks za obuku.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane je rekao da nuklearka normalno radi te da je ona pod ruskom kontrolom od 28. veljače.

Moskva je za napad optužila ukrajinske sabotere, navodeći da su pokušali izvršiti monstruoznu provokaciju.

Ukrajinski nuklearni regulator nije otkrio "nikakvu promjenu" u razini radioaktivnosti u elektrani Zaporižja, priopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. A šef Međunarodne agencije za atomsku energiju traži jamstva za nuklearna postrojenja od zaraćenih strana.

Britanski premijer Boris Johnson osudio je "neodgovorno postupanje" ruskog predsjednika, koje može "izravno ugroziti sigurnost cijele  Europe". Nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom   Johnson je zatražio sazivanje hitne sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti "u narednim satima". I kanadski premijer Justin Trudeau na Twiteru je ustvrdio da je riječ o neprihvatljivim napadima Moskve, koji moraju odmah prestati .Tom zahtjevu ranije se pridružio i američki predsjednik Joe Biden.

Oko Kijeva i Harkova ukrajinska vojska i dalje odolijeva ruskim napdamina, dok na jugu traje granatiranje potpuno okružene crnomorske luke Mariupolja. Ministar obrane Aleksej Reznikov kaže  da je nakon dva tjedna situacija u prijelomnoj fazi.

Svijet obilazi krik i vapaj žene: „Molim vas, zatvorite nebo, molim vas... “

Poput vapaja ove žene da se zatvori nebo za zrakoplove isto apelira i zamjenik gradonačelnika Sergej Orlov... ili da NATO pošalje vojnike u Ukrajinu.

Ukrajina je objavila procijenjene gubitke ruske vojske. Prema tim procjenama, Rusija je izgubila 9.166 vojnika, 939 oklopnih borbenih vozila, 251 tenk, 33 aviona, 37 helikoptera, 404 vozila, 105 raketnih sustava.

Kada je Rusija prije devet dana pokrenula napad na Ukrajinu, postojala je mala šansa, vrlo mala, da će stvarnost surovog sukoba angažirati veliku diplomatsku strku koja bi uspjela zaustaviti rat prije no što se on razbukta. No čini se da neće.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je ruske susjede da napetost ne eskalira.

„Ne postoje loše namjere prema našim susjedima. I savjetovao bih im, također, da situaciju drže pod kontrolom, da ne uvode bilo kakve restrikcije. Mi ispunjavamo svoje obveze i nastavit ćemo ih ispunjavati. Ne vidimo potrebu da se pogoršavaju naši odnosi. Svi naši potezi, bude li ih, uvijek se događaju isključivo kao odgovor na neke neprijateljske poteze, poteze protiv Ruske Federacije“, rekao je Putin.

Vijeće UN-a za ljudska prava je velikom većinom izglasalo rezoluciju kojom osuđuje rusko kršenje ljudskih prava za vrijeme invazije na Ukrajinu, zbog čega se osniva istražno povjerenstvo, koje treba istražiti te navode. Istodobno, Donji dom ruskog parlamenta je izglasao zakon po kojem je predviđena zatvorska kazna do 15 godina za širenje, kako kaže, "lažnih" informacija o oružanim snagama ili javnih poziva na sankcije protiv Rusije. Čini se da će po tom zakonu ruska država imati mnogo jače ovlasti u suzbijanju izjava za koje vlasti smatraju da diskreditiraju oružane snage - ocjenjuje Reuters.

U Briselu danas odvojeni sastanci o Ukrajini: izvanredna sjednica NATO-ovih ministara vanjskih poslova, a u tijeku je i izvanredni sastanak Vijeća unije za vanjske poslove, na kojemu sudjeluju ministri Ukrajine, Sjedinjenih Država, Kanade te glavni tajnik NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je poslije izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a ponovio da zahtijevaju da Rusija prekine vojnu akciju, i vrati se diplomatskom stolu. Istaknuo je da su vođeni razgovori kako će se Ukrajinu dalje nastaviti naoružavati.

No ono što je ključno za Ukrajince – kontrolu neba NATO neće napraviti, ponovljeno je, jer NATO neće u sukob s Rusijom nad Ukrajinom, rekao je Stoltenberg.

Uoči sastanka američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je:

„Doprinosimo suradnji unutar NATO-a . Mi smo obrambeni savez, ne tražimo sukob, no ako do sukoba dođe, spremni smo za to, branit ćemo svaki inč NATO teritorija. Kao što je glavni tajnik već naglasio, pripremamo se na ono što slijedi. Što će se događati, još ne znamo - pred nama je sastanak na vrhu za nekoliko tjedana  i naše strateške odluke mijenjaju se iz dana u dan“, izjavio je američki državni tajnik Antony Blinken.

.

Službena Moskva očekuje odgovor Ukrajine nakon jučerašnjeg drugog kruga pregovora. U priopćenju su naveli o Ukrajini ovisi što će se dalje događati. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da s Kijevom nisu dogovoreni nikakvi dokumenti. Nakon drugog kruga pregovora obavljeno je da je Rusija pristala na uspostavu humanitarnog koridora u Ukrajini radi evakuacije civila.

Istodobno

Više od stotinu dobitnika Nobelovih nagrada za znanost potpisalo je poziv za mir u Ukrajini i pozvalo Rusiju da povuče svoju vojsku. Znanstvenici u deklaraciji navode da je znanost stavila moćno oružje u ruke političara, ali da se ono mora koristiti u miroljubive svrhe.

 Sadašnji razmjeri RAZMJERI nuklearnog oružja imaju potencijal učiniti Zemlju nenastanjenom za ljude i izbrisati ljudsku civilizaciju. Takvo oružje se stoga nikada ne smije koristiti!  , stoji u deklaraciji 103 znanstvenika.