RUSAG BOSANSKI - Zlatonosovići - sedma epizoda

Zlatonosovići, istaknuti vlastelinski rod neobičnog prezimena, gospodarili su predjelima u sjevernoj Bosni, s kraja 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća. Osim zagonetnog pridjeva, očigledno izvedenog od nadimka jednog istaknutog člana, zagonetno je i njihovo porijeklo. O njemu se može samo pretpostavljati, ali je neopravdano ovu porodicu smatrati manje značajnom u odnosu na drugu bosansku vlastelu koja je djelovala u isto vrijeme. Raspoloživi podaci upućuju na to da se radi o jednom od najmoćnijih rodova bosanskog Kraljevstva koji je kroz duži period kontrolirao velike posjede. Njihovi predstavnici bili su renomirani akteri bosanske političke scene i sudionici bosanskih sabora. Svoj politički vrhunac Zlatonosovići su doživjeli toko prvih decenija 15. stoljeća, kada se njihovi predstavnici ističu kao svjedoci na vladarskim dokumentima i kao odlučujuće ličnosti u Bosni. Bili su u rodbinskim odnosima sa velikaškim kućama Hrvatinića i Kurjakovića, a održavali su i dobre odnose s Dubrovčanima i Sandaljem Hranićem. Rod se iz svojih prvobitnih matičnih posjeda u srednjem Podrinju uspio vremenom proširiti nad cijelom Usorom, te su vladali prostorom između rijeka Bosne i Drine. Najistaknutiji predstavnici zvali su se knez Vukašin i vojvoda Vukmir.

Sukob Vukašina sa kraljem Tvrtkom II dovest će do tragičnog ishoda. Naime, Zlatonosovići će naprasno nestati i biti istrijebljeni, a za to je odgovoran kralj.

Bio je to još jedan primjer, kao i sa knezom Pavlom Radinovićem, da se nevjera prema kralju drastično kažnjavala.

Priču o Zlatonosovićima kazuje Nedim Rabić, doktor historijskih nauka sa Instituta  za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.