Rudić: Građani najviše vjeruju novinarima, koje pritišću političari, urednici i vlasnici medija

Okruglim stolom o slobodi medija na lokalnom nivou, sigurnosti novinara, odnosu općinskih ili gradskih te kantonalnih vlasti prema medijima i slobodi izražavanja, koji su danas u Zenici organizirali Udruženje BH Novinari i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, obilježen je Svjetski dan slobode medija – 3. maj i u tom gradu.

Generalna sekretarka Udruženja BH Novinari Borka Rudić, koja je govorila o temi “Sloboda pristupa informacijama i sloboda izražavanja”, prezentirala je i istraživanje koju su, krajem marta i početkom ove godine, proveli na 509 ispitanika. Pomenuto su istraživanje, napomenula je, realizirali s Fondacijom “Friedrich-Ebert-Stiftung” u Sarajevu.

- Svake godine, od 2009., radimo ovo istraživanje, sa namjerom da utvrdimo kakva je percepcija medijskih sloboda iz perspektive građana.

Odnosno, koliko građani razumiju stalne pritiske na novinare, ograničavanje prava na slobodu izražavanja i druge vrste onemogućavanja novinara i medija da rade u javnom interesu - kazala je Rudić, koja je dodala kako su tom prilikom građanima postavili 20 pitanja.

Pitanja su se ticala slobode izražavanja, pritisaka na novinare i medije, institucija kojima građani najviše vjeruju, posljedicama kriminalizacije klevete, na koji su način mediji izvještavali o femicidu, kako rade javni servisi, koliko su u službi građana...

Ovogodišnje istraživanje, istakla je, indikativno je po činjenici da postoje razlike o razumijevanju slobode izražavanja između Federacije BiH i Republike Srpske, s obzirom da je u RS-u kriminalizovana kleveta te da već ima 150 krivičnih prijava protiv novinara i medija.

-Građani su odlično prepoznali da je kriminalizacija klevete uvedena upravo zbog toga da se ograniči pravo na slobodu izražavanja i da se na neki način kroz kriminalizaciju, čuva “ugled” javnih zvaničnika, osoba koje su na političkim, na državnim funkcijama, direktori javnih preduzeća…

Dakle, svi oni koji sprečavaju novinare da rade svoj posao i da se bave istraživačkim novinarstvom. S druge strane, jako je pohvalno da građani najviše vjeruju medijima.

Da su mediji i dalje, na nivou BiH, na prvom mjestu institucija kojima građani vjeruju, ali da postoje razlike između FBiH i RS-a. U FBiH građani najviše vjeruju medijima, a u RS-u vjerskim institucijama- kazala je Rudić.

Ona je dodala kako su aktivnosti vlasti iz tog bh. entiteta rezultirale i drugačijom percepcijom medijskih sloboda od strane tamošnjih građana.

Predsjednica Kluba BH Novinari u Zenici te potpredsjednica Udruženja BH Novinari Velida Kulenović, podvukla je kako je podatak da se najviše vjeruje novinarima, na neki način, znakovit.

Pravna savjetnica Misije OSCE-a u BiH Šejla Maslo-Čerpić istakla je kako kontinuirano prate stanje medijskih sloboda te da u tom smislu može kazati kako su zabrinuti zbog nekih sigurnosnih incidenata, ali i različitih zakonodavnih inicijativa koje ne idu u prilog slobodnom radu medija i novinara.

O radu i nadležnostima Vijeća za štampu i online medije BiH govorila je pravnica Maida Bahto-Kestendžić.

Učesnici su se složili kako je bojkot većine zeničkih novinara, a koji su, zbog zabrana praćenja redovnih sjednica Gradskog vijeća, odlučili da ne izvještavaju ni sa svečane sjednice povodom 20. marta - Dana Grada Zenica, primjer kako se novinari samo odlučnošću i međusobnom solidarnošću mogu izboriti protiv samovolje vlasti.

Naime, nakon bojkota, gradonačelnik tog grada Fuad Kasumović i predsjedavajuća Gradskog vijeća Snježana Vrhovac, održali su sastanak s novinarima te ukinuli zabranu prisustva sjednicama Gradskog vijeća.  

federalna.ba/Fena