'Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941.' je civilizacijski čin hrabrosti Bošnjaka

"Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941.godine" je civilizacijski čin hrabrosti Bošnjaka ovog grada u svrhu suživota i jednakosti

Tribina pod nazivom ''Rezolucija banjalučkih Muslimana ''a povodm 79 godina od njenog potpisivanja, obilježena je u Banjaluci sa ciljem da se ukaže na važnost odluka i mudrost potpisnika, te njihovu solidarnsot sa ugroženim sugrađanima 1941. godine. Muftijstvo banjalučko u kontinuitetu u saradnji sa predstavnicima Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Sarajevo, organizuje tribine na ovu temu.

Ovaj civilizacijski čin u porobljenoj Evropi, želimo otrgnuti od zaborava kako bi se cjelokupna javnost podsjetila na njen značaj, vrijednost i period njenog nastanka, jer se fašizam u to vrijeme kao kuga širio Evropom, kazao je banjalučki muftija Nusret ef. Abdibegović. On ističe da su hrabrost i odlučnost banjalučkih Bošnjaka, tadašnjih Muslimana, doprinijeli da kroz jasan stav ukažu na nasilje, zvjersvta, nepravdu, te nesagledivu potrebu zaštite Srba, Jevreja i Roma kao njihovih sugrađana, čija se imovina pljačakla i otimala a oni progonjeni, ubijani, odovđeni u logore samo zbog njihovog vjerskog i nacionalnog identiteta.

''Rezolucija je takođe potvrdila zavidian nivo svijesti i društvenu razinu o poštivanju drugog i drugačijeg te njegovo pravo na život i slobodu. Ona je postala jasan znak i potvrda, izrečeni stav o visokom stepenu solidarnsoti koja je vladala i bila prisutna u društvu kao neprekidni osjećaj empatije za nedužno ugrožene potlačene, progonjene i deportovane u logor", kazao je muftija banjalučki. 

Historičari su zabilježili i dali konkretne naznake i popis imena potpisnika njih 69 do 81, no sa sociološkog, politološkog, pravnog, društvenog, humanitarnog i javnog aspekta Rezolucija nije dobila naičnu valorizaciju niti društveni građanski status. Stavljajući svoj potpis na Rezoluciji, treba znati da su se potpisnici po automatizmu zbog stanja i ambijenta u kome su se nalazili, žrtvovali i izložili progoni, likvidacijama, odvođeni su u logore a svoje porodice su izložili različitim vrstama uznemiravanja.

"Nama je dostupna jedna Rezolucija, no u ozbiljnim krugovima se govori o postojanu druge, odnosno, pisam kojeg su iz Banjaluke poslali direktno u Rim sa istom i sličnom tematikom. Očekivati je od naših krugova da ovom pitanju značajnije posvete", istako je Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki. 
Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Ferid Dautović podsjetio je da su muslimanske rezolucije iz 1941.godine jasan odgovor na ubijanje nevinih Srba, Jevreja i Roma u Bosni i Hercegovini. On napominje da je to bio glas antifašizma, glas zaštite ljudi koji su stradali samo zbog svog nacionalnog, vjerskog i etničkog identiteta. 

''Najveći broj potpisnika su bili najugledniji Bošnjaci koji su izgradili autoritet Bošnjaka i koji su mogli u njihove ime govoriti. Oni su svojim potpisima bili spremni sve žrtvovati od svojih života, života svojih porodica, imetak i položaj. Bet obzira na to oni nisu kalkulisali i nisu birali lakši put. Njih je vodila vjera u Boga, komšiluk, pravo na život i dostojanstvo svakog čovjeka", kazao je Dautović.

federalna.ba/Lejla Džin