Redovne kontrole gradskog drveća povećavaju sigurnost stanovništva u slučaju nevremena

Gradske vlasti Beča smatraju da su pregledi i njega gradskog drveća veoma važni kako bi se na vrijeme mogle prepoznati potencijalne opasnosti za prolaznike u slučaju nevremena te poduzeti potrebne mjere za njihovo smanjenje.

Bečki odjel za održavanje gradskih vrtova (MA 42) „zelenim plućima” grada posvećuje veliku pažnju.

Osim što sadi nova stabla, redovito se brine za više od 500.000 stabala u javnim parkovima, na zelenim površinama i ulicama kako bi drveće ostalo zdravo i vitalno.

Redovne kontrole su također važne kako bi stručnjaci na vrijeme mogli prepoznati potencijalno opasna stabla i poduzeti mjere njege i sanacije, čime se povećava i sigurnost građana.

Član bečkog gradskog vijeća za zaštitu okoliša Jürgen Czernohorszky kaže da zbog sve učestalijeg olujnog nevremena strogi sistem kontrole stabala u današnje vrijeme je važniji nego ikada ranije.

Već pri brzini vjetra od 75 km/h mogu se odlomiti čak i zdravi dijelovi drveća, a vremenske nepogode i zdrava stabla iščupati iz korijena ili ih prepoloviti. U Beču ističu da u takvim uvjetima građani trebaju biti uvijek na oprezu kako bi se rizik sveo na najmanju moguću mjeru.

Kvalificirani stručnjaci za stabla provode ove kontrole najmanje jednom godišnje. Provjerava se okolina stabla, sigurnost saobraćajnica, lokacija i samo stablo. Pritom se po potrebi određuju dodatne mjere, a sve se dokumentuje u katastru stabala. Dodatne kontrole provode se nakon vremenskih nepogoda poput tuče ili oštećenja, značajnih promjena okoline stabla ili intervencija na stablu.

Pregled prvenstveno služi za provjeru zdravstvenog stanja stabla i saobraćajne sigurnosti u okolini. Izvodi se sa zemlje, a kriteriji koji se pritom uzimaju u obzir su vitalnost, starost, zdravstveno stanje, krošnja, stablo, korijen, prethodna oštećenja, vrijednost očuvanja i slično.

Utvrđeni nedostaci i oštećenja upisuju se u katastar te se određuju nivoi hitnosti koji mogu varirati od 14 dana do šest, odnosno dvanaest mjeseci ili do mjera njege bez vremenskog ograničenja.

Podaci iz katastra stabala koriste se za dokumentaciju, sistemsko upravljanje stablima i izradu raznih statistika o drveću. U njega su unesena sva stabla i njihove lokacije, a katastar se kontinuirano aktualizira i javno je dostupan građanima putem posebne web stranice.

Tu svi zainteresirani mogu saznati osnovne podatke o pojedinom stablu kao što su vrsta, rod, visina, obim stabla, promjer krošnje, a ako je poznato, navodi se čak i godina sadnje, prenosi Ured Grada Beča u Sarajevu.

federalna.ba/Fena