Razgovor s Jasminkom Džumhur
Međunarodna dokumenta, kao i domaća pravna regulativa, okviri su za istraživanje problema žrtava u knjizi “Viktimologija u teoriji i praksi u postkonfliktnom društvu - Perspektive Bosne i Hercegovine“, ombudsmena za ljudska prava BiH dr. Jasminke Džumhur. Istraživanja su temeljena i na iskustvima vezanim za rad sa organizacijom Medica Zenica, a potom i osnivanjem Centra ženskih prava.
Sa Jasminkom Džumhur razgovarala Velida Kulenović
Žrtve ratnih zločina, žrtve nasilja u porodici, ali i žrtve trgovine ljudima prolaze kroz dodatne traume u različitim postupcima pred sudskim i drugim organima. Je li bh. zakonodavstvo uskladilo procedure sa obavezujućim standardima, kako bi se položaj žrtava učinio humanijim u dokazivanju i procesuiranju osoba koje su ih učinile žrtvom?
- UNDP i druge međunarodne organizacije u protekloj dekadi su jako puno ulagale upravo da bi se poboljšao položaj žrtava u sudskim postupcima kroz opremanje prostorija u kojima mogu žrtve da borave tokom saslušanja, davanje psihološke podrške itd. To je još nedovoljno jer, ne govorimo mi samo o jednoj kategoriji žrtava, nego govorimo o žrtvama svih vidova nasilja. Kada govorimo, konkretno, o nasilju u porodici, mi smo ratificirali Istanbulsku konvenciju i donekle smo svoje zakonodavstvo koje se tiče nasilja u porodici uskladili sa konvencijom, međutim ,to nije u potpunosti ostvareno. Pomak se desio kroz inicijativu “Centra ženskih prava”u Federaciji BiH da se uvede Institut osobe od povjerenja, ali ako izmjene zakonskih propisa ne prati izrada podzakonskih akata, edukacija ovlaštenih službenika i jačanje njihovih kapaciteta, onda neće biti ni efikasna implementacija.
Ono što je izazov za BH društvo, kada govorimo o žrtvama, jeste direktiva EU iz 2012. godine o žrtvama koja je od članica EU tražila da u roku od tri godine harmoniziraju svoje zakonodavstvo i koja obavezuje da su institucije dužne napraviti procjenu potreba žrtava. Ako govorimo o nasilju u porodici, i dalje smo fokusirani na činjenicu da insisitiramo da žrtvu izmjestimo, umjesto da se više radi sa nasilnikom, tako da ih dalje na taj način traumatiziramo. To ne znači da ne trebamo imati Sigurne kuće, navela je, između ostalog, dr. Džumhur.