Ratari na granici strpljenja i opstanka - u ponedjeljak izlaze na ulice

Ratari u najvećoj bh. žitnici na rubu očaja. Žetva hljebnog žita je na pragu a cijena, o kojoj se tek spekuliše - mizerna. Godina ulaganja i rada staje u nekoliko feninga. Strpljenju je došao kraj. U ponedeljak ratari izlaze na ulice.

Na otkupu 100 kilograma pšenice vrijedi koliko i kilogram grožđa na pijaci. U pekari kifla od 50 grama košta isto koliko i cijeli kilogram žita. Na ulici – traktori. Jer strpljenju je došao kraj.

"U ponedeljak u 10 sati biće blokiran carinski terminal za sav teretni saobraćaj", poručio je Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.

Okidač za proteste je otkupna cijena pšenice. Iako konačne brojke još nema, ono što govore neslužbene informacije bila je kap koja je prelila čašu.

„Trenutne informacije koje dolaze do Ministarstva jesu da možemo očekivati cijenu koja bi trebala biti od 30 do 32 feninga po kilogramu. Sigurno je da naši proizvođači neće biti zadovoljni tom cijenom“, kazao je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).

Nezadovoljstvo će proizvođači iskazati blokadom na Graničnom prelazu Rača - računica je, kažu, jasna: ulaganja po hektaru dostižu i 6.000 maraka. Cijena proizvodnje jednog kilograma pšenice je od 40 do 45 feninga. Sve ispod toga je čist gubitak.

"Ove godine niko nam neće oteti ovo malo blaga što imamo, jer je došlo do kraja. Bićemo spremni, ako treba, da sve radikalne mjere, sve ono što nam je u domenu primijenimo“, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Proizvodnja, upozoravaju ratari, klizi niz ivicu opstanka. Žuljevi ostaju na rukama, a zarada ide onima koji ruke nikad zemljom uprljali nisu. Pšenica je sve bliže simboličnoj vrijednosti, a hljeb sve dalji od običnog čovjeka. Blokada Rače nije samo odgovor na mizernu cijenu, to je vapaj za opstanak i posljednji pokušaj da kora hljeba ne postane luksuz.

federalna.ba