Radio-dokument - Vesna Ljubić: Ljekaruše/Likaruše

„Što su ljekaruše, likaruše, travarice i slični nazivi, teško je odrediti. Tako npr. Anić u Rječniku hrvatskog jezika, Zagreb, Liber, Novi liber, 1944.godine navodi – ljekaruša je knjiga uputa i recepata za izrađivanje i primjenu domaćih i stranih lijekova... Mnogo širi odgovor daje dr.Rista Jeremić – ljekaruše su uputstva kako se treba i kojim sredstvima liječiti, pa je u njima uglavnom ubilježeno mnogobrojno bilje, dijelovi životinja, ekskramenti ljudski i životinjski, i nekoliko elemenata iz mineralne oblasti liječenja, bajanja, kađenja, oblozi, kupanja, a preporučuje se i puštanje krvi ... Kako su nastajale ljekaruše? Kako npr.domaćice sakupljaju recepte? Od prijateljice do prijateljice uzmiaju recepte i slažu ih u knjigu. Tako su isto nastajale ljekaruše. Od svukud su dolazile, iz naučne medicine, iz priča, iz iskustva ljekara ... skupljane u jednu knjigu uglavnom rukom pisane.“ – citat iz emisije „Ljekaruše / likaruše“

„Po šumskim čistinama,

na visokim planinama i po raskrsnicama

vile viju svoje vilinsko kolo,

pjevajući milozvučne pjesme.

Ali će onom nesretniku

koji je nabasao na njihovo nevidljivo kolo

smesti pamet

da ga kazne što im je pomrsio igru.“ – zapis u jednoj od Ljekaruša

Zemaljski Muzej BiH čuva Ljekarušu fra Mije Nikolića, rukom pisanu zbirku recepata i uputa za liječenje ljudskih i životinjskih bolesti koje su zaokupljale bosanskohercegovačko stanovništvo 18. i 19. stoljeća. Bosanski franjevci su, ne slučajno, bili najčešći sastavljači ovakvih knjžica i priručnika, jer su pored teologije, školujući se u inostranstvu, pohađali i medicinske studije pa bi po povratku u Bosnu i Hercegovinu stečena znanja kombinovali sa već poznatim narodnim receptima. Tako su nastajale zbirke recepata, ljekovitih biljaka i uputa za liječenje, od kojih se nekolicina sačuvala do danas.

Ova ljekaruša je nastala 1868. godine i sadrži uvod, odnosno obraćanje autora „štiocu“, popis biljnih, životinjskih i mineralnih sirovina za spravljanje ljekova i 6 poglavlja recepata. Ljekaruša je velikim dijelom objavljena u etnološkoj svesci Glasnika Zemaljskog muzeja BiH iz 1971. godine.

U emisiji su govorili – prof.dr.Zdravko Devetak, prof.dr.Ajnija Omanić, ing.Ljerka Danon, fra Branko Neimarević, fra Marko Štekić, dr.Aida Kapetanović, dr.Zijad Handžić, narodni liječnik Hadžimejlić, egzorcista Ahmed Srabović, te bolesnici iz Visokog, Kaćuna, Jajca, Bugojna i Gračanice.

Snimatelji – Darko Rukavina, Nino Jelić, Samir Gadžo

Kompozitorica – Rada Nuić

Ton-majstor – Sulejman Jugo

Koncept i režija – Vesna Ljubić

Produkcija – Dokumentarno-dramski program Radija Federacije BiH, 2003.godine

Izvor – Stranica iz Ljekaruše fra Mije Nikolića /Facebook stranica Zemaljskog muzeja BiH/