Putujuća izložba 'Priče iz Srebrenice' u Zenici

Putujuća izložba „Priče iz Srebrenice“ Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u tom gradu, otvorena je sinoć u galerijskom prostoru Sinagoge u Zenici. Izložba će biti otvorena do 11. jula.

Domaćin izložbe je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ – Galerija „Preporod“ Zenica, koja već tri godine sarađuje s Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari.

- Prethodne dvije godine imali smo izložbu „Ćilimi sjećanja“, ove godine je neka druga vrsta izložbe - multimedijalna „Priča iz Srebrenice“. Naravno, Galerija „Preporod“ gaji kulturu sjećanja - počev od one namanje djece, koja su dijelila „srebreničke cvjetove“ posjetiocima. Mi smo dušom i srcem sa svima njima, a mislim i da građani koji ne mogu otići u Srebrenicu, zbog vrućina ili iz nekih drugih razloga, ovo je način da pogledaju, da saznaju, nauče i da ne zaborave. Da se nikada nikome genocid ne dogodi - kazala je predsjednica Galerije „Preporod“ Zenica Amna Sofić.

Kustos Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Ahmo Mehmedović izrazio je zadovoljstvo što u procesu širenja kulture sjećanja za partnere imaju i prijatelje u zeničkim udruženjima te Gradu Zenica i Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, jer će, dodao je, pravnici biti garant učenja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Naveo je da je izložba sastavljena iz dva dijela.

-  Unazad godinu i po dana, ova je izložba obišla nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini i glavne gradove Crne Gore i susjedne nam Hrvatske. Naime, cilj ove izložbe, koju je MC Srebrenica – Potočari kreirao, jeste da odemo u druge gradove, da se solidarišemo s ljudima iz drugih gradova i da im donesemo priču o genocidu u Srebrenici, kako ne bi bio zaboravljen. Kako bi na taj način mogli da saznaju više o genocidu, o tragediji koja je počinjena u Srebrenici i da svi zajedno radimo na prevenciji da se nikada i bilo gdje u svijetu ne ponovi genocid - kazao je Mehmedović.

U sklopu prvog dijela izložbe prikazani su lični predmeti pet žrtava genocida u Srebrenici, kroz koje je prikazana njihova životna priča od života prije rata, tokom rata te samog rata i njihovog ubijanja u srebreničkom genocidu.

- Kada to vidite kroz jednu osobu, šta je sve preživjela do momenta smrti i posljedice za porodicu, tek tada shvatite koja je to težina gubitka jedne osobe za lokalnu zajednicu, državu, civilizaciju... Kroz takve primjere najbolje možete shvatiti koji je gubitak 8.000 ljudi na jednom prostoru i da, u stvari, riječ genocid i kvalifikacija genocid za porodice onih koji su ubijeni je neka, najminimalnija satisfakcija - kada govorimo o pravdi. Sa druge strane, drugi dio izložbe, govori kroz videopriče - pet videopriča o opsadi Srebrenice. Govori o životu u Srebrenici - kazao je Mehemdović.

Konkretno, kazao je, videopriče govore o stanju u zaštićenoj enklavi Ujedinjenih nacija Srebrenica i Žepa, ratnoj bolnici u Srebrenici, Maršu smrti te o ljudima koji su otišli u Potočare, nakon pada Srebrenice.

federalna.ba/Fena