Protesti u više gradova BiH protiv femicida pod sloganom 'Niti jedna više!'

U Sarajevu i više drugih gradova Bosne i Hercegovine održani su protesti protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama pod sloganom "Niti jedna više!“. Organizatori su iz više nevladinih asocijacija, formalnih i neformalnih ženski grupa i drugih organizacija.

Zaštititi žene od nasilja, sistemski im pružiti pomoć, ali i strože kazniti počinioce - ključni su zahtjevi sa protesta održanih u više gradova naše zemlje, a povodom sve učestalijih slučajeva femicida. Pod sloganom Niti jedna više, ženske aktivističke organizacije u Sarajevu pred nadležne su uputile listu zahtjeva.

„Zaštita žrtava, provesti procjenu rizika ponovnog činjenja nasilja prilikom svake prijave nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja obuhvaćeniih Istanbulskom konvencijom, hitno postupanje - istrage provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja odnosno saznanja o krivičnom djelu“, kazala je Ajna Jusić, predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata.

A aktivstkinja Aida Feraget upitala je - je li dosta?

Pitali su okupljeni. Spisak žrtava femicida dug, a spisak onoga što su nadležni učinili da žrtve budu zaštićene gotovo nepostojeći. Alma Kadić samo je jedna od onih koja je pomoć tražila, ali nije dočekala. Nizama Hećimović također.

„Koristimo danas ovu priliku da podsjetimo na to da je u Nizaminom slučaju učestvovala policija - pomogla je počiniocu. Tužilaštvo je također pomoglo počiniocu. U slučaju Alme Kadić, ona je 156 puta pozvala policiju i tražila je mjere zaštite za sebe i za svoje dijete, na kraju je sve rezultiralo njenim ubistvom“, dodala je Jusić

Almedin Kadić brat je ubijene Alme Kadić: „Smrtni ishod kad dođe - kasno je za sve. Naša poruka današnja je nijedna više. Ja ponavljam uporno da moju sestru neće ništa vratiti ali ne dozvolite vi da se desi nekome od vas“.

Nijedna žena ne smije i ne treba da trpi nasilje - jasne su poruke sa skupa. SOS telefoni 1264 i 1265 brojevi su na koje žrtve mogu prijaviti nasilje. Ipak, pozivi na hrabrost i broj telefona neće riješiti probleme. Potrebna je sistemska zaštitita da bi se žene ohrabrile da nasilje prijave.

„Jer mi kad i ohrabrimo ženu da je na neki način i izvučemo, izmaknemo iz te situacije nasilja - mi predstavnici civilnog društva nekada nismo u mogućnosti da pokrijemo brigu i da brinemo“, ističe Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE.

Zahtijevaju i strože kazne za počinioce, budući da je blaga kaznena politika u našoj zemlji. Potrebno je i oravno definisati femicid, kao i uspostaviti tačan registar počinitelja nasilja, a osim toga - osigurati sredstva za kontinuirano finansiranje sigurnih kuća. I najvažnije - da nadležni rade svoj posao.

federalna.ba