Prošle godine najviše poplava u Evropi u više od desetljeća

Evropa je 2024. doživjela najtopliju godinu u historiji, sa smrtonosnim poplavama i produženim toplotnim talasom koji su obilježeni kao najoštriji klimatski ekstremi na kontinentu u više od jedne decenije, navedeno je u utorak u zajedničkom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Evropa je i dalje kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu i doživljava "ozbiljne utjecaje ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena", navodi se u izvještaju o evropskom stanju klime 2024.

"Svaki dodatni djelić porasta temperature bitan je jer naglašava rizike za naše živote, ekonomije i planetu. Prilagodba je neophodna", rekla je Celeste Saulo, generalni sekretar WMO-a.

Prema izvještaju, u 2024. zabilježene su najraširenije poplave u Evropi od 2013. godine, pri čemu je skoro jedna trećina riječne mreže premašila "visoki" prag poplava.

Najmanje 335 ljudi je poginulo, a 413.000 je bilo pogođeno teškim olujama i poplavama, koje su pričinile štetu koja je procijenjena na 18 milijardi eura (20,4 milijarde dolara), od čega je 85 posto posljedica poplava.

Izvještaj također ukazuje na dramatičan porast stresa uzrokovanog toplotom. Evropa je imala drugi najveći broj dana sa "jakim", "veoma jakim" i "ekstremnim toplotnim stresom", pri čemu je pogođeno skoro 60 posto kontinenta.

Jugoistočna Evropa je u julu pretrpjela najduži toplotni talas u historiji, koji je trajao 13 uzastopnih dana i zahvatio je 55 posto regiona.

"Ovi ekstremni događaji doveli su do procijenjenih 18 milijardi eura štete, od čega se 85 posto pripisuje poplavama", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S-a tokom konferencije za novinare, prenosi "Health Policy Watch".

Carlo Buontempo, direktor C3S, rekao je da je u jugoistočnoj Evropi zabilježen najduži toplinski val, te je zabilježen rekordan gubitak mase glečera u Skandinaviji i Svalbardu.

"Ali 2024. je također bila godina izrazitih klimatskih kontrasta između istočne i zapadne Evrope", dodao je.

Ovogodišnji klimatski ekstremi doveli su i do rekordnih gubitaka glečera u svim evropskim regijama.

"Glečeri u Skandinaviji i Svalbardu su 2024. godine doživjeli najveću stopu gubitka mase u historiji i imali su najveći godišnji gubitak mase od svih glečerskih regija na globalnom nivou", navodi se u izvještaju, pri čemu je Svalbard izgubio u prosjeku 2,7 metara u debljini.

federalna.ba/AA