Promovisana publikacija Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u BiH od 1992. do 2025.
Istraživačka studija Politika revizionizma - negiranje zločina i genocida u BiH od 1992. do 2025. promovisana je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu. Autori govore o uzrocima negiranja prijedorskih logora i bijelih traka te genocida u Srebrenici, kao i o politici revizionizma i finansiranju projekata u tu svrhu. Istraživači daju i odgovor revizionistima te preporuke budućim generacijama.
Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja i oslanja se na brojne izvore - uključujući presude međunarodnih sudova, medijske sadržaje, izjave političkih lidera, kao i obrazovne materijale koji oblikuju javnu svijest. Revizionizam je postao institucionalizovan proces, koji se provodi kroz obrazovni sistem, političke govore i medijsku propagandu, prvenstveno u entitetu Republika Srpska i dijelovima Srbije.
“Negiranje genocida nije izolovan slučaj. O čemu se radi? Vlasti samoproglašene srpske republike u Bosni i Hercegovini, odnosno Republike Srpske, od prvih zločina, ispaljivanja prvih projektila - započeli su kampanju institucionalnog i sistemskog negiranja zločina i odgovornosti vojske koju su oni samoproglasili”, navodi Muamer Džananović, autor knjige.
Revizionizam nije samo akademski ili ideološki - to je politički projekat koji ima za cilj da delegitimiše istinu, žrtve i presude međunarodnih sudova, ističu autori knjige.
“Institucije i Republike Srpske i Srbije najviše sredstava ulažu u negiranje postojanja logora u Prijedoru i u bijele trake, negiraju počinjenje genocida u zaštićenoj zoni UN-a u Srebrenici, negiraju opsadu Sarajeva i negiraju zločin na Markalama i u ulici Vase Miskina i negiraju Tuzlansku kapiju”, napominje Jasmin Medić, autor knjige.
Promotor Amer Osmić istakao je kako je ovo promocija možda i prve studije ovakve vrste u Bosni i Hercegovini: “Ona se direktno suočava sa revizionizmom kojim smo izloženi u Bosni i Hercegovini, a i internacionalno se pokušava mijenjati narativ o karakteru rata, narativ o broju žrtava, narativ o genocidu”.
Autori pokušavaju upozoriti na opasnosti normalizacije ovakvih narativa koji ne samo da vrijeđaju dostojanstvo žrtava već i predstavljaju prijetnju miru i pomirenju regije. Ova knjiga je temelj za razumijevanje današnjih političkih prilika i poricanja zločina kao prepreke evropskom putu Bosne i Hercegovine.
federalna.ba
Preporučeno
Pokrenuta platforma za praćenje i evidenciju negiranja genocida
Udruženje žrtava i svjedoka genocida pokrenulo je novu internet stranicu namijenjenu praćenju i bilježenju svi...
Ikanović: Prošle godine je bilo 90 slučajeva negiranja genocida, ove godine 305
Memorijalni centar Srebrenica obilježava 21 godinu od otvaranja. Mjesto je to sjećanja na žrtve genocida koji...
Negiranje genocida: Prijava ima, dokaza još više, nema odvažnosti Tužilaštva
Tužilaštvu BiH izazov je dokazati negiranje genocida, odnosno zločina. Izazov je i žrtvama koje, suočene s poč...
Zašto je malo optužnica za negiranje genocida: Trebalo je ranije krenuti sa testnim predmetima
Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija za Dnevnik D je, između ostalog, govorio o negiranju genocida i tome k...
Kad negator genocida brutalnošću zasjeni samog sebe
Osam dana pred novi ukop žrtava genocida u Srebrenici, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, p...
Slučajno ili ne: Pozivi na saslušanje stigli na dan usvajanja Rezolucije
Tokom tri godine, Milorad Dodik direktno je negirao genocid u Srebrenici najmanje 23 puta, otkako je odlukom v...