Promovirana knjiga 'Tajne novskog mezaristana' autora Harisa Kajtezovića

U impozantnom ambijentu amfiteatra Kulturno-obrazovnog centra Bosanski Novi održana je promocija knjige “Tajne novskog mezaristana” mladog historičara Harisa Kajtezovića. Ova knjiga predstavlja značajan doprinos očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Bosanskog Novog, a njen sadržaj vodi čitatelje kroz tragičnu i misterioznu prošlost jednog od najvažnijih spomenika u gradu – harema Jablanice.

Uprkos specifičnoj tematici, promocija je privukla šaroliku publiku, što svjedoči o velikom interesu za istraživanje historijskih tajni koje su dugo bile skrivene, iako smještene gotovo u samom centru grada. Kajtezovićevo djelo ne nosi samo mističnost naslova, već i ozbiljnu znanstveno-historijsku podlogu koja otkriva prošlost harema Jablanice, prostora koji obuhvata četiri hektara zemlje, na kojem su pokopane mnoge značajne ličnosti iz prošlih vremena.

Ovaj prostor, vlasništvo Islamske zajednice, prekriven je borovom šumom, a nišani su masivni, iako oštećeni, polomljeni i zarasli u travu i šiblje. Na vrhu tog mističnog brežuljka nalazi se spomenik 'Majke Partizanke', do kojeg vode kamene stepenice, još jedan simbol prošlosti koji povezuje raznolike narative o ovom prostoru.

Međutim, stari nišani, zaboravljeni i zanemareni, gotovo su iščezli iz kolektivne memorije, a najveći neprijatelj ljudskog roda – zaborav – prijetio je da potpuno izbriše tragove ove historije. Haris Kajtezović, mladi osmanista, prepoznao je ovu opasnost i nakon godina istraživanja, arhivske građe i rada na terenu, uspio je oživjeti zaboravljenu prošlost kroz svoju knjigu.

Knjiga “Tajne novskog mezaristana” sadrži 150 stranica, 20 naslova i bogatstvo ilustracija i fotografija koje vizualno prate priče o ljudima i događajima iz prošlosti Bosanskog Novog.  O ideji i izazovima s kojima se autor suočio tijekom rada na knjizi govorio je Amir Imširević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bosanski Novi, koja je generalni pokrovitelj ovog izdanja.

Recenzenti knjige, prof. Mehmed Mašić, prof. Mustafa ef. Ihtijarević i prof. Faruk Islamović, istakli su značaj Kajtezovićevog rada ne samo kao vrijednog doprinosa historiografiji, već i kao bitnog izvora za razumijevanje religijskog i kulturnog identiteta ovog kraja. Kroz naučno utemeljene dokaze, autor uspijeva otkriti sakrivene slojeve historije svog rodnog grada, pružajući neprocjenjiv doprinos mnogim generacijama koje će živjeti na ovom području.

Kajtezovićeva knjiga nije samo dokument prošlosti, već i most između generacija, podsjećajući na važnost očuvanja kulturnih i vjerskih spomenika, te suživota s bogatom prošlošću koju često zaboravljamo.

federalna.ba/Fena