'Promemorija 30. godišnjice genocida u Srebrenici', značaj historijskog i institucionalnog pamćenja

Mješoviti klub zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upriličio je u Sarajevu skup obilježavanja sjećanja na genocid počinjen na prostoru Bosne i Hercegovine, tačnije u i oko Srebrenice, prije trideset godina. 

Zastupnik Mješovitog kluba Šemsudin Mehmedović ističe važnost tog skupa i okarakterizirao ga kao priliku da se institucionalno sjete genocida u Srebrenici, poštivajući rezoluciju koja je usvojena prošle godine u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

- Insistirat ćemo da institucionalno pristupamo daljnjem radu na provedbi Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Naravno,nećemo zaboraviti sve te falširane izvještaje, to su pokušaji spinovanja historijskih činjenica, opravdanja i eliminacije odgovornosti prije svega Republike Srbije i svih koji su imali učešće u genocidu u Srebrenici - kazao je novinarima.  

I Zilha Mastalić Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu ističe važnost Rezulocije UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici prije svega jer dolazi sa međunarodnog nivoa. Smatra da bi ta rezolucija trebalo da bude i lekcija svima, ne samo u BiH nego i šire, da se događaji poput genocida u Srebrenici 1995. godine nikad i nigdje više ne ponove. Ona kaže da je bitno da se negatori genocida pomire sa činjenicama jer su donesene brojne presude za Srebrenicu, na Haškom tribunalu i na Sudu BiH.

- Također imamo i pet presuda u Hrvatskoj u vezi Srebrenice, te dvije u Srbiji. Smatram da Rezoluciju najviše negiraju upravo negatori genocida, a nema potrebe za tim obzirom na ogromnu dokumentaciju, dokaze i presude. Treba se okrenuti boljoj i kvalitetnijoj budućnosti, prihvatiti prošlost i da idemo dalje zajednički graditi budućnost - kazala je Mastalić Košuta.

I Sadik Ahmetović, svjedok genocida u Srebrenici 1995. godine podsjeća da je 'Srebrenica dokumentovana, kako pred međunarodnim tako i domaćim sudovima, a još će biti toga u budućnosti', ali i postavlja pitanje 'gdje će biti Srebrenica za deset ili dvadeset godina'.

- Postavljam to pitanje, sebi i svima u Bosni i Hercegovini, hoće li tamo biti života? Gdje će biti preživjele žrtve genocida u Srebrenici, da li će biti u BiH ili izvan njenih granica - kazao je Ahmetović.

Smatra i to da se 'Republika Srbija, njeno političko rukovodstvo i narod, mora suočiti sa istinom da bi napravili sljedeći korak, a mir je najviše što mi želimo.'  

 - Naravno mir podastrt istinom i prihvatanjem te istine. Bez toga je teško napraviti korake prema stabilizaciji na Balkanu. Poricanje genocida destabilizira odnose u BiH i odnose između BiH i Srbije - naglasio je.  

Amir Ahmić nekadašnji dugogodišnji oficir za vezu sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju kaže da je Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija jedan od najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu, a naročito ističe doprinos preživjelih žrtava genocida u procesu donošenja tog dokumenta. Na današnjem događaju govorili su, kako je kazao,  o tome na koji način se treba boriti protiv revizionizma, negacije i poricanja.

- Zaključili smo da bi bilo najbolje kad bismo direktno išli na izvore revizionizma te da je to najbolji odgovor za revizioniste. Stoga smatram da je ulazak u NATO jedan od najboljih alata, da bismo se mogli odbraniti od revizionizma koji dolazi iz Rupublike Srbije i manjeg bh. entiteta -  naglasio je novinarima Ahmić.

Današnji događaj zvaničnog je naziva 'Promemorija 30. godišnjice genocida u Srebrenici', u fokusu je značaj historijskog i institucionalnog pamćenja genocida, a akcent na Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282 od 23. maja 2024. godine. Sudionici su bili relevantni predavači, kao i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

Fena