videoprilog Omera Jasmina Babića (Federacija danas)

Projekt 'Pravo na budućnost' fokusiran na zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u BiH

BiH prije 2 mjeseca

Projekt “Pravo na budućnost” finansira Evropska unija. Cilj je olakšati pristup uslugama Romkinjama koje se susreću s brojnim problemama, od ugovorenih maloljetničkih brakova, preko trgovine ljudima do rodno zasnovanog nasilja.

Važeći porodični zakoni nalažu da su maloljetnički brakovi mogući samo kad je osoba navršila 16 godina. S druge strane, član 1. UN-ove Konvencije o pravima djeteta kaže da je dijete svaka osoba koja nema navršenih 18 godina. Međutim, kako nam kažu iz romskih udruženja, mnogo je slučajeva gdje su djeca od 12-13 godina primorana na brak. Posebno zabrinjava činjenica da su ovi brakovi često paravan za trgovinu djecom. Porazno je za društvo u cjelini, da roditelji dopuštaju takve zajednice, navodeći dijete na sklapanje braka.

“Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ne ostanu otkriveni, pokazuju da se ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila”, istakla je direktorica UŽR Bolja budućnost Grada Tuzla Indira Bajramović.

“Prema izvještaju evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, još nije preuzela adekvatne korake u usvajanju sveobuhvatnog političkog okvira za promicanje i provedbu ljudskih prava”, podsjetila je direktorica CARE Balkans Sumka Bučan.

Prema informacijama ombdusmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, u periodu između 2019. i 2021. sklopljeno je gotovo 40 maloljetničkih brakova, bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom.

“Procjenjujemo da će korist od ovog projekta imati barem 20% romske populacije, Roma i Romkinja, te da ćemo također doprijeti do barem 100.000 drugih građana. Sve u cilju da suzbijemo ove štetne norme i prakse, kao što su rodno uslovljeno nasilje i dječiji rani i prisilni brakovi”, poručila je Bučan.

“Od 120 Romkinja i drugih marginalizovanih žena i djevojčica, one koje su najviše pogođene društvenim normama, diskriminacijom, nasiljem i ugovorenim dječijim ranim brakovima bit će još uključeno i 120 mladih Roma i neroma, koji će proći kroz vršnjačke edukacije, to su mladi od 12-15 godina”, dodala je Snježana Mirković, predsjednica Udruženja Romani ćej Prnjavor.

Romi su najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. U izvještaju Evropske komisije od prije četiri godine procjenjuje se da ih u BiH živi oko 58.000. Sklapanje brakova među maloljetnicima predstavlja ozbiljan društveni problem s kojim se treba uhvatiti ukoštac.

federalna.ba

Pravo na budućnost Romi Romkinje diskriminacija ravnopravnost
Preporučeno
Agroplan Bijeljina: Primjer da inkluzija i održivi razvoj mogu ići ruku pod ruku
BiH prije 2 sedmicu

U zemlji u kojoj je nezaposlenost među Romima i dalje višestruko veća od prosjeka, a organska proizvodnja tek...

Kakanj kao primjer uspješne imunizacije romske djece u BiH
BiH prije 3 sedmicu

Odgovornost prema zajednicama – imunizacija romske djece, tema je okruglog stola koji je održan u Kaknju. Radi...

Predstavljen izvještaj o stradanju Roma na području Podrinja
BiH prije 1 mjesec

Izvještaj o stradanju Roma u ratu, kao i izložba o priznavanju i uključivanju romske zajednice i žrtava protek...

Kuća od najlona i djevojčica koja se boji kiše i vjetra
BiH prije 1 mjesec

U Stocu pet romskih porodica više od 20 godina živi u improviziranim barakama, čekajući rješenja. Uvjeti su to...

Romske porodice u HNK-u bez osnovnih uslova za život, proces zbrinjavanja ide sporo
BiH prije 2 mjeseca

Veliki broj porodica romske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini još nema uslove za normalan život. Tako je i n...

U Tuzli međunarodna konferencija o političkom učešća Roma i Romkinja
BiH prije 3 mjeseca

„Značaj političkog učešća Roma/Romkinja za romsku zajednicu i aktivizam mladih Roma/Romkinja“ naziv je prve me...