Proizvodnja maline u stagnaciji, ali i dalje ključna za ekonomiju Bratunca

U srcu istočne Bosne, u Bratuncu, priča o povratku i obnovi sela dobija novi smisao. Mladi bračni par, koji je godinama živio i radio u Australiji, odlučio je svoj život i budućnost vezati za rodno imanje. Odlučili su se za proizvodnju malina na porodičnom imanju, voća koje za njih simbolizira nadu, rad i opstajanje. Malinarstvo na području Bratunca nije samo poljoprivreda, to je arterija sela, stub opstanka i ekonomije za mnoge porodice.

Ovdje, u jednom od mnogih malih sela, život i rad se i dalje vezuju za zemlju, a malina je postala ključ opstanka za mnoge porodice. Nakon godina života u Australiji, bračni par Đokić odlučio je da se vrati na porodično imanje i pokrene proizvodnju malina.

“Vratili smo se ne zato što sam volio ovo da radim, već zato što se može i ovdje živjeti - ko hoće da radi. Prvo sam htio da nastavim tamo gdje su moji roditelji stali i da dokažem ljudima, sebi ali i svojoj supruzi, koja je odrasla u Australiji, da se i ovdje može napraviti nešto”, priča Cvjetin Đokić.

Zbog visokih temperatura, proizvodnja je trenutno u stagnaciji, uprkos postojanju sistema za navodnjavanje. Nepovoljni uslovi i niska otkupna cijena prošle godine prepolovili su broj proizvođača, a sve je teže naći i radnu snagu, uprkos dnevnicama koje se kreću od 80 do 100 maraka. Ove godine, kažu otkupljivači, cijena će biti nešto veća.

“Što se tiče cijene same maline, ona će biti bolja nego prošle godine za 20-25%. Treba se napraviti simbioza između proizvodnje i prerade, kako bi svi imali zadovoljavajući ciklus za obje strane”, poručuje Saša Simić, predstavnik Preduzeća za proizvodnju i otkup d.o.o. “Malina”.

Sirova ili prerađena, preko otkupnih centara susjedne Srbije, stiže i do tržišta EU. Svaki plod, kažu, nosi težinu napora i nade. Ipak, u ovim krajevima, gdje su mogućnosti ograničene, malina je postala više od voća.

“U Bratuncu se prije 10-15 godina pokrenuo ciklus stanogradnje, zahvaljujući dobroj cijeni i dobrim godinama u malinarstvu. I ove godine, gdje je desetkovana proizvodnja i gdje ćemo umjesto 2.500-3.000 imati možda 1.000 tona proizvodnje, ako računamo cijenu od 5-6 maraka po kilogramu, to je opet 5-6 miliona maraka za jednu lokalnu zajednicu gdje je ukupan budžet 13-14 miliona. Onda možete da shvatite koliko je važna ova voćna kultura za lokalnu zajendicu i proizvođače”, naglasio je Aleksandar Stević, stručni saradnik za poljoprivredu Opštine Bratunac.

Dok se bore sa surovim uslovima i ekonomskim pritiscima, ovi ljudi pokazuju da se život i razvoj sela mogu održati samo kroz zajedništvo i rad. Malinarstvo u Bratuncu nije samo poljoprivredna proizvodnja, ovdje je to priča o upornosti, vjeri i opstanku unutar Bosne i Hercegovine.

federalna.ba