Prohić za FR: Građaninu Bosne i Hercegovine, moraš učestvovati u sopstvenom životu da bi ti bilo bolje

Razgovarala: Dubravka Piplica        

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nametnuo je nove odluke koje se tiču duga Republike Srpske prema slovenskoj firmi "Viaduct" te integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, a ostajemo i bez 108,5 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Ovo su samo neke od tema o kojima razgovaramo s našim sagovornikom analitičarem Ibrahimom Prohićem.

Šta mislite o odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita o dugu Republike Srpske prema slovenskoj firmi "Viaduct" te o izbornom procesu u BiH?

“Odluka je očekivana i, po mom skromnom sudu, mislim da je i dobra, jer sve drugo što je bilo na stolu i što je bilo u opticaju kao moguće rješenje povlačilo bi za sobom čitav niz posljedica koje mogu na duži rok biti šteta. Suština je u sljedećem: dug treba da plati onaj ko je dug napravio.“

Kada je riječ o izbornom procesu u BiH, analitičar Ibrahim Prohić kaže:

“Mislim da je i ta odluka također dobra, uz napomenu da ni ta odluka ni sva tehnička sredstva ovoga svijeta, da upotrijebim onaj kolokvijalni pojam koji je sada u opticaju, da uključite vještačku inteligenciju, neće riješiti problem sve dotle dok se ne riješi problem izbvora biračkih odbora. Birački odbori podjednako su važan ključ za korektne i fer izbore.“

Koliko smo daleko od Evropske unije?

“Nama put u Evropskoj uniji treba da znači da mi prihvatamo neke univerzalne vrijednosti i neke standarde i principe koji važe u demokratskim i uspješnim državama. Dakle, ne zbog Evropske unije, ne zbog tog nekog imidža, ne zbog neke forme, nego zbog suštine. Prema tome, osnovni cilj nije biti primljen u Evropsku uniju. Osnovni cilj je dokučiti nivo politika i društvene efikasnosti, odnosno produktivnosti kakva je prisutan u većini država Evropske unije.”

Prohić se osvnuo i na situaciji u Srbiji:

“I ne znamo mi kako će ovo u Srbiji završiti. Može završiti pozitivno i negativno, kako god ko definirao jedan i drugi pojam, ali ono što je činjenica – promijenjeno je dominantno stanje društvene svijesti u Srbiji. Ljudi sad znaju da vlast nije svemoćna. Oni počinju da se zalažu za svoje interese.

Bosna i Hercegovina ima 100 problema, a 100 i prvi, ili po značaju prvi, jeste ovo što sam sad govorio – dominantno stanje društvene svijesti. Dakle neka pasivnost, neka letargija, neko očekivanje, to ja opet nazivam “donatorske psihologije”, da neko odnekle donese rješenje za nas, a da mi u tome ne učestvujemo. Ne može. Moraš, građaninu Bosna i Hercegovine, moraš učestvovati u sopstvenom životu da bi ti bilo bolje.”