Problem su divlje deponije, u planu projekat videonadzora - posebno zabrinjava novogradnja

Prema posljednjim službenim informacijama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, 70 osoba oboljelo je od leptospiroze. Prljavština, divlje deponije i širenje zaraze - svakodnevica glavnog grada BiH. Broj oboljelih od leptospiroze približava se stotini, nadležni priznaju da su zakazali, a rješenja traže u okvirima postojećih resursa.

Leptospiroza. Epidemija koju se ne bilježi često u urbanim sredinama, ali, u Sarajevu je realnost. Radnici rade najbolje što mogu, ali resursa je premalo - poručili su iz preduzeća Rad.

„Jedan od osnovnih problema jesu divlje deponije. Skoro na svakom ćošku imamo formirane divlje deponije, koje, ma kako često čistili, radili, odvozili, to je potpuno nelegalan otpad. Riječ je o građevinskom otpadu, kabastom otpadu koji se odlaže mimo bilo kakvih pravila, bilo da su tu kontejnerske niše“, kaže Mirsad Jašarević, v.d. direktora KJKP RAD.

U planu je projekat videonadzora koji će pokrivati nekoliko lokacija. Cilj je spriječiti formiranje novih deponija na mjestima koja su najkritičnija.

Posebno zabrinjava novogradnja, koja je bez osnovne infrastrukture.

„Tako da postoji mnogo elitnih lokacija u gradu Sarajevo sa izuzetno velikim ulaganjima finansijskim, koja nemaju riješen prostor za odlaganje otpada“, dodaje Jašarević.

Na Kliničkom centru UNSA ipak - optimizam. U narednim danima očekuje se pad broja pacijenata. Trenutno su na KCUS-u hospitalizovana dva pacijenta sa potvrđenom leptospirozom - poručili su.

„Mi u posljednje vrijeme bilježimo pad broja slučajeva, odnosno pad broja pacijenata koji dolaze u Kliniku za infektivne bolesti sa simptomima leptorspiroze, što je i očekivano, jer očekujemo da se mjere koje su poduzete od strane drugih institucija da daju rezultate“, objašnjava prof. dr. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS.

„Drugi značajan faktor jeste informisanost stanovništva u smislu da su ljudi već informisani i ukoliko primijete promjene, javljaju se doktorima i na osnovu toga mi imamo sada ovaj veći brpoj registrovanih pozitivnih slučajeva“, ističe prof. dr. Lejla Velić, profesorica na Veterinarskom fakultetu UNSA.

Nadležni ne mogu garantovati da će se situacija stabilizovati, ako se sistemski ne promijeni način upravljanja otpadom. Osim toga, potrebna je saradnja svih nivoa vlasti, ali i odgovornost i higijena građana. Do tada, bitka sa otpadom i bolešću će biti nastavljena.

federalna.ba