Prirodne ljepote narušava smeće - divlje deponije niču gotovo svakodnevno

Divlje deponije na području Mostara i okolice jedan su od većih problema sa kojim se susreću građani ovih područja. Osim deponija koje niču uz cestu i na lokalnim putevima vrlo često svjedočimo njihovom nastanku i u samom centru grada. Turisti primjećuju i osuđuju odnos prema prirodi, a vlast ne pokazuje interes da riješi ovaj problem.

Problem nelegalnog odlaganja otpada u Hercegovini posljednjih godina sve je izraženiji. Divlje deponije niču gotovo svakodnevno i narušavaju sliku turističkog centra u BiH. Ugodne jesenje temperature mamac su i dalje za veliki broj turista, a u Blagaju smo zatekli veselu grupu iz Hrvatske. Ističu da su oduševljeni prirodnim ljepotama čiji doživljaj pomalo narušava smeće.

Zbog ovakvog način života, mještana sve češće obolijevaju od kancera. Iako nevladine organizacije rade na suzbijanju problema, poručuju da i građani moraju postati svjesni opasnosti koju sa sobom nosi izbačen otpad u prirodu.

„Ovo je kraško područje, sve to spiranje i na kraju svi ti potencijalni otrovi ili hemijske supstance završavaju u vodi i onda se nekako to veže i za pitanje karcinoma na ovom području, raznih dermatitisa pogotovo kod mlađih populacij a i djece, stomačnih tegoba“, ističe Adnan Đuliman, direktor Eko centra Blagaj.

Osim nevladinih organizacija, briga o okolišu trebala bi biti zaduženje gradskih, kao i kantonalnih inspektora. U odgovoru koji nam je dostavila Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara naveli su kako redovno organizuju prikupljanje i odvoz otpada sa divljih deponija, ali ističu da bez promjene svijesti građana teško možemo očekivati ćišći grad: „Samo u posljednjih godinu dana, Grad Mostar je putem Službe za inspekcijske poslove, a na osnovu Rješenja komunalnih inspektora za vanredno čišćenje predmetnih lokaliteta, očistio divljih deponija u vrijednosti 40.000 KM.  Divlje deponije se saniraju i na osnovu naloga Službe za komunalne poslove Grada Mostara“.

Prirodni biser Bunski kanali također je često meta nesavjesnih građana, koji jedino zahvaljujući aktivistima budu očuvani od potpunog onečišćenja. Kada je u pitanju ovaj lokalitet, sagovornici ističu, vlast je potpuno nijema.

„Zakonska rješenja postoje, ovdje je problem što su zakazale državne institucije, koje ne vode brigu. Primjer je ministarstvo HNK-a koje treba da skrbi o ovom području, njihov inspektor - mjesecima čekamo da iz grada dođe neko da to smeće otjera na prihvatilište, na Uborak. Nailazimo na nerazumijevanje“, tvrdi Oliver Arapović, predsjednik Udruženja Majski cvijet.

Kazne za nesavjesne građane su od 100 do 2.000 maraka što bi trebalo biti dovoljno da se stane ovom problemu u kraj. Nažalost, nije - jer problem ne pravi visina kazne, već službe koje su zadužene za podnošenje prijave.

federalna.ba