Pripreme se privode kraju: Za 'Marš mira' prijavljeno oko 1.600 osoba iz svih dijelova svijeta

Oko 1.600 osoba prijavljeno je za ovogodišnji "Marš mira", trodnevno pješačenje u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a koji simbolizuje čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se u ljeto 1995. godine dogodilo u Srebrenici i okolini.

Učesnici "Marša mira" pješače od Nezuka do Potočara i Srebrenice - obrnutim smjerom od onoga kojim su Srebreničani tog ljeta '95. bježali pokušavajući doći do slobodnog teritorija. "Marš mira" su pokrenuli preživjeli Srebreničani.

"Marš mira" za preživjele simbolizuje čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se dogodilo u Srebrenici.

"Pripreme se privode kraju. Urađeno je sve ono što je planirano. Što se tiče trase 'Marša mira' ona će ostati ista. Najzahtjevnija trasa preko Buljima i buljimskih potoka je obiđena i dovedena u stanje prohodnosti. Nakon obilnih padavina bilo je određenih problema", rekao je za Anadoliju Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za "Marš mira".

Kako je kazao, predstoje još neki infrastrukturni radovi na trasi.

"Zadovoljni smo brojem prijavljenih za 'Marš mira'. Za sada je prijavljeno oko 1.600 osoba, organizovanih grupa i pojedinaca. Očekujem da će ove godine 'Marš mira' vratiti onaj stari broj učesnika, koliko je bilo prije pandemije koronavirusa. Dvije godine smo imali koronavirus, a prošle godine je bio Kurban-bajram", istakao je Čakanović.

"Marš mira" je, naveo je, međunarodni, planetarni projekat u kojem svake godine učestvuju ljudi iz svih dijelova svijeta.

"Imamo prijavljene grupe iz Austrije, Švedske, Danske, Turske, Amerike i drugih zemalja. Mislim da ne postoji država u Evropi i Americi iz koje nema prijavljenih", rekao je Čakanović.

I on je jedan od onih koji su u julu 1995. godine preko šume pokušavali doći do slobodne teritorije. Imao je 29 godina. Kao medicinaru, što je bio po zanimanju, cijeli put je došao jako teško, jer je pored bitke za opstanak pružao pomoć i ranjenim sugrađanima, prijateljima, komšijama...

"Primarni cilj 'Marša mira' je odavanje počasti nevino stradalim, sjećanje na njih i kultura sjećanja, da se ne zaboravi. Ove aktivnosti su postale sastavni dio mog života. Sada učestvujem u organizaciji, a kada to ne budem mogao, učestvovat ću na neki drugi način. Ovo je postalo dio mene. Naravno da nije svejedno i da se bude sjećanja na nekim mjestima kroz koja prolazimo, gdje sam i sam imao probleme", dodao je Čakanović.

"​Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

"Marš mira" uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.

​​​​​"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijevala je solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici "Marša mira" nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

federalna.ba/AA