Prošlu godinu obilježile rekordno visoke cijene plina i hrane

Godina 2021. bila je puna neočekivanih preokreta za svjetska finansijska tržišta. Obilježili su je veliki poremećaji u lancu snabdijevanja i rekordno visoke cijene plina i hrane.

Panedmija koronavirusa je svjetsku ekonomiju 2020. godine bacila na koljena. U 2021. zabilježen je određen rast, a uz njega je stigla i inflacija koja je, kažu analitičari, sada na vrhuncu. Američka predviđanja su početkom godine bila inflacija od dva posto. Dogodila se ona od sedam posto, najviša u posljednjih 40 godina.

“Inflacija u Sjedinjenim Državama, ali i mnogim drugim zemljama je porasla na 40-godišnji maksimum, a vidimo da raste svuda. S njom će rasti i kamatne stope, a to će staviti još veći fiskalni udarac na zemlje kojim je najviše potrebna pomoć”, istakao je António Guterres, generalni sekretar UN-a.

“Povećana inflacija u 2021. godini je uglavnom vođena osnovnim efektima iz cijena nafte iz prošle godine, koje su pojačane smanjenim rezervama prirodnog gasa i prijelaznih faktora. Prema našim projekcijama, inflacija će tokom 2022. godine pasti”, poručila je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.

Jedan od pokretača inflacije je rast cijena nafte, gasa, električne energije, hrane, a prošle godine su obarani svi rekordi. Cijene prirodnog gasa na globalnom nivou mjesecima su nekontrolirano rasle. Razloga je nekoliko, posljedice jasne.

“Nagla poskupljenja se ne smiju zanemariti. Nanose štetu našim građanima, a posebno najranjivijim domaćinstvima, umanjuju konkurentnost, te pridonose inflacijskom pritisku. Neupitno je da moramo poduzeti političke mjere”, kazala je Kadri Simson, komesarka EU za energetiku.

Uz inflaciju, te rast cijena energenata, 2021. su obilježili i poremećaji u lancima snabdijevanja. Stotine brodova sedmicama je čekalo da iskrca kontejnere s teretom u lukama širom svijeta. Za poremećaje u redu plovidbe kontejnerskih brodova nije kriva samo pandemija koronavirusa već i nedovoljan broj lučkih radnika, ali i vozača kamiona. Roba je čekala, troškovi dostave vrtoglavo rasli.

Sve to je dolijevalo ulje na vatru globalnog rasta cijena. Nedostatak vozača kamiona u Velikoj Britaniji je prouzrokovao i nestašicu goriva na benzinskim pumpama. S tim velikim problemom Britanci su muku mučili danima.

“Zbog visokih cijena nafte, problema s prijevozom i logističkih problema, roba ne može doći na odredišta. Imate nedostatak energenata, nedostatak sirovog materijala, ustvari, nedostatak gotovih industrijskih proizvoda”, pojašnjava analitičar Francis Lun.

Vlade su u pandemiji izdašno trošile javna sredstva da bi podržale plaće radnika i poslodavce, a sada mnoge od njih žele stegnuti kaiš. Procjenjuje se da će globalno javna potrošnja u 2022. pasti za 2,5 posto, što je oko pet puta više nego što su iznosile mjere štednje koje su usporile oporavak od velike finansijske krize 2008. godine.

“Ukupno, stvari izgledaju prilično dobro, ali naravno, postoje opasnosti. Jedna je da koronavirus nije još pod kontrolom. Ne znamo koliko će štete nanijeti posljednja varijanta omikron, ali mogla bi biti velika”, istakao je analitičar Charles Ballard.

Sasvim je jasno da će na ekonomiju i dalje utjecati pandemija koronavirusa, posebno novi soj omikron, za koji se jedino zna da je zarazniji od prethodnih.

federalna.ba