Preko 200 djela na izložbi 'Retrospektiva' Josipa Škerlja

Svečano otvaranje izložbe Josip Škerlj - Retrospektiva, 1965. - 2025. upriličit će se u četvrtak, 17. srpnja, u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru (MMU SUM) u 20 sati.

Posljednja izložba prije ljetne stanke u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru, označava najveću retrospektivu ovog renomiranog hrvatskog umjetnika.

Na izložbi će biti predstavljeno čak 207 umjetničkih djela koja su nastala u razdoblju od 1965. do 2025. godine, kao i njegove knjige pjesama i priča, njih više od dvadeset, priopćeno je iz MMU SUM-a.

Ova bogata retrospektiva uključuje i Škerljeva rješenja za plakate, ali i brojne skulpture, te će biti prikazan film o njegovom životu.

Sveučilište u Mostaru je 2023. godine objavilo knjigu "Josip Škerlj u očima kritike" koja obuhvaća 79 tekstova različitih likovnih kritičara o Škerljevom stvaralaštvu.

Josip Škerlj rođen je 24. travnja 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Otona Postružnika. Po povratku u Dubrovnik kratko je vrijeme radio u Kazalištu Marina Držića na oslikavanju scenografija, a potom se bavio pedagoškim radom sve do umirovljenja 2006.godine.

Uz to što je likovni umjetnik, Škerlj je i istaknuti književnik. Pjesme i pripovijetke je objavio u 23 knjige. Do danas je izlagao na oko 100 samostalnih izložbi i bio sudionikom brojnih likovnih kolonija i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Djela mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama, te u crkvama. Autor je pjesničko-grafičkih mapa "Zatrudnjelo je srce iz mojih bajki" 2015. godine s kritičarom Marinom Ivanovićem, "Dvanaest" 2016. godine s povjesničarom umjetnosti Antunom Karamanom i "Bol s osmijehom" u suautorstvu s Lukšom Pekom.

Autor je javne skulpture "Pozdrav Stonu" koja je 1996. godine izrađena od bijelog betona i postavljena na ulazu u Ston. Za svoj je rad dobio brojne nagrade, među kojima nagrada Sedam sekretara SKOJ-a u Zagrebu (1970.), nagrada Turističkog društva Dubrovnik (1970.), Otkupna nagrada Proljetne izložbe u Dubrovniku (1981.), diploma zaslužnog likovnog pedagoga Hrvatske u Zagrebu (1981.), Povelja Umjetničke galerije Dubrovnik za zasluge i doprinos u razvitku i promicanju UGD (1995.), odlikovanje Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.), Nagrada Grada Dubrovnika (1998.), Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije (1998.), Nagrada Waldingerovog salona u Osijeku (1999.), te Priznanje Umjetničke galerije Dubrovnik za doprinos obogaćivanju Zbirke moderne i suvremene umjetnosti UGD (2017. i 2018.).

O njegovom radu snimljeno je nekoliko dokumentarnih emisija i 1996. godine objavljena monografija autora Antuna Karamana. Njegova djela zastupljena su u mnogim antologijama hrvatske književnosti i likovnih umjetnosti. Živi i stvara u Dubrovniku.

Izložba ostaje otvorena do 7. rujna, a može se razgledati u radnom vremenu za posjetitelje, od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

Fena/federalna.ba